IMATE LI SIMPTOME?

Prijeti li Zagorju epidemija?

Objavljeno: 08.10.2016. Alen Brodar

Kada je sredinom kolovoza jedno dijete zaraženo svrabom došlo u krapinski gradski vrtić “Gustav Krklec”, zbog te su visokozarazne bolesti površinskog sloja kože koju uzrokuje parazit Sarcoptes scabiei var., odnosno iz predostrožnosti, u karanteni završile dvije odgajateljice i 20-ak djece koja su bila u kontaktu sa zaraženim djetetom. Srećom, zbog na vrijeme poduzetih mjera opreza, tada je sve ostalo na tom slučaju.

Nesvjesni lakoće zaraze

Međutim, u Zagorju ima još svraba. Naime, kontaktiralo nas je više zagorskih liječnika opće medicine da u njihove ordinacije dolazi sve više pojedinaca, ali i cijelih obitelji zaraženih svrabom te se pitaju da li je netko zakazao u prevenciji bolesti i da li se dovoljno čini da bi se ljude educiralo što je uopće svrab i kako spriječiti širenje zaraze. Ono što su nam mogli potvrditi, jest da neki roditelji i nakon njihovih upozorenja svoju djecu zaraženu svrabom, ili koja su bila u kontaktu sa zaraženom osobom, i dalje očito nesvjesni lakoće zaraze, puštaju da djeca idu u školu ili vrtić. Dakako, ima i onih koji se savjesno liječe. A za svaki slučaj svraba koji im dođe u ordinaciju, liječnici su dužni prijaviti Zavodu za javno zdravstvo. Provjerili smo stoga u Zavodu, čini li se dovoljno na prevenciji bolesti i zašto se uopće u zadnje vrijeme toliko povećao broj oboljelih. . U posljednje dvije godine u Zagorju je bilo 60-ak osoba oboljelih od svraba, dakle u prosjeku 30-ak godišnje, međutim, to su samo oni prijavljeni Zavodu za javno zdravstvo.
– Pojavnost svraba porasla je u cijeloj zemlji, nije Zagorje iznimka, činjenica je da je ta bolest u zadnje dvije – tri godine u porastu, ali teško je reći zašto – rekao nam je dr. Ivan Lipovac iz zavoda za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije.
Dodaje da se isprva mislilo da to ima veze s velikim brojem migranata koji su prolazili kroz zemlju, međutim, što se Zagorja tiče, oni su samo prolazili i nisu ostvarivali značajnije kontakte s domicilnim stanovništvom, pa je ta teorija isključena.
– Ono što smo primijetili, da se bolest najčešće pojavljuje krajem kolovoza i u rujnu. Ne kažem da je to tako, ali moguće je da su ljudi svrab pokupili na ljetovanju, vjerojatnije da su to oni koji su odsjedali u privatnim smještajima, jeftinijim apartmanima i slično. Zašto? Pa postoji mogućnost da vlasnici tih apartmana ne peru posteljinu baš na 90 Celzijevih stupnjeva, a velik je protok osoba kroz te krevete u relativno kratkom periodu. Moguće je dakle da netko ima i svrab. Budući da vrijeme povećanja broja slučajeva svraba odgovara periodu neposrednu nakon dolaska s ljetovanja, i to je jedna od teorija – objašnjava dr. Lipovac te dodaje da zapuštanje osobne higijene svakako doprinosi lakšoj zarazi ili širenju svraba, međutim, da se svrab pojavljuje, makar mnogo rjeđe, i kod ljudi koji se redovito kupaju i drže do osobne higijene.

Mijenjaju s alergijom

Kaže da je ono što je problem, kada je osoba već zaražena, kada osoba ode liječniku, svrab je isprva vrlo lako zamijeniti za neku alergiju. Onda čovjek dobije lijek protiv alergije i ode doma, a nakon dva tjedna, primjerice, pijenja antibiotika, svrab ne prolazi. A to je dovoljno dug period da zarazi i ukućane.
Stoga je ZZJZ izdao letak, kojim je upozorio i liječnike, da kada čovjek dođe s crvenim osipom, uzmu u obzir i svrab. Prepoznavanje svraba na vrijeme olakšava liječenje, ali i minimalizira prenošenje zaraze na druge osobe.
O načinu liječenja informira se i obitelji u kojima je netko zaražen, pregleda se, kaže dr. Lipovac, cijela obitelj i daju im se upute o daljnjem postupanju, kako ne bi došlo do širenja bolesti.
Ostaje međutim dojam, da se ne radi dovoljno na preventivi, da ljudi i dalje nisu dovoljno informirani o svrabu i da ga preolako shvaćaju, sve dok ne zasvrbi njih ili nekog od ukućana. A onda je već kasno.



Upute Zavoda za javno zdravstvo KZŽ

Simptomi, što treba izbjegavati i kako liječiti svrab

Svrab ili scabies je infekcija kože koju uzrokuje grinja Sarcoptes scabiei var. hominis, maleni i oku često nevidljivi parazit ljudi koji se ukopava ispod površine kože pacijenta te na taj način dovodi do razvoja simptoma.  Svrab se češće javlja u zimskim mjesecima kada se osobe više zadržavaju u zatvorenom prostoru, rjeđe se peru i kupaju.

Simptomi svraba

Oplođena ženka u koži čovjeka kopa (buši) kanale u koje polaže jaja. Množeći se brzo, grinje neprestano kopaju nove kanale, što čovjek osjeća kao svrbež te se javlja crveni osip na mjestima koja se grebu. Prosječna inkubacija svraba je od dva do šest, maksimalno osam tjedana. Važno je znati da za to vrijeme osoba predstavlja izvor infekcije za okolinu.
Najčešće lokalizacije svraba su između prstiju šake, na ručnom zglobu, podlakticama, laktovima, pazusima, donjoj strani trbuha, unutarnjoj strani bedara, dojkama oko bradavica, spolovilu, donjoj strani stražnjice.

Prijenos svraba

Najčešći izvor zaraze je osoba pri kraju inkubacije koja još nema izražene smetnje ili bolesnik sa jasno izraženim znakovima bolesti. Svrab se prenosi s oboljele na zdravu osobu direktnim dodirom kože na kožu, spolnim odnosom ili rubljem, odjećom, ručnicima i posteljinom. Širenju epidemije pogoduju loše socijalno – ekonomske prilike, nizak higijenski standard, ali ima i nepoznatih faktora u zemljama visokoga životnog standarda i odličnih higijenskih prilika.

Liječenje i prevencija

Važna mjera u sprječavanju širenja svraba je brzo i pravovremeno otkrivanje bolesnih osoba te obrada njih i njihovih kontakata. Svi koji su bili u kontaktu s oboljelima od svraba, bez obzira jesu li razvili simptome svraba ili ne, trebaju se tretirati 5 postotnim Permetrinom ili 25 postotnim benzilbenzoatom (linimentum). Preporuka Zavoda za javno zdravstvo je tretiranje Permetrinom zbog jednostavnosti primjene, a doktor opće prakse će odlučiti kojim preparatom ćete se tretirati. Sve osobe tretiraju se ISTOVREMENO, tj. svi počinju sa tretmanom isti dan.
Permetrin se nanosi na CIJELO TIJELO, osim na lice i vlasište (glavu). Nije dovoljno mazati samo mjesta gdje koža svrbi već cijelo tijelo. Preparat se maže jednokratno, a nakon 14 sati može se tuširati. Postupak mazanja ponavlja se za sedam dana.
Benzilbenzoat također se nanosi na cijelo tijelo, osim lica i vlasišta (glave). Tretman traje pet dana, a sastoji se od nanošenja emulzije benzilbenzoata također na cijelo tijelo. Nanošenje emulzije se izvodi na način da se vata ili gaza natope emulzijom te se njome premaže tijelo i pusti da se osuši kroz desetak minuta. Nakon toga premaže se još jednom. Tijekom ovih pet dana ovaj postupak mazanja se treba ponavljati svaki dan. Za to vrijeme preporučljivo je da se ne kupa i ne tušira. Ukoliko se osoba želi tuširati ili kupati, mora odmah nakon pranja provesti cijeli postupak nanošenja benzilbenzoata na cijelo tijelo.

Postupanje s odjećom i posteljinom

Osobe koje podliježu tretmanu trebaju svu odjeću i posteljinu koju su koristili do 72 sata prije početka tretmana oprati na temperaturi od 90 Celzijevih stupnjeva (još bolje iskuhati) i nakon sušenja izglačati. Ukoliko nije moguće odjeću i posteljinu prati na 90 °C, treba ju spremiti u plastične vreće i odložiti dva tjedna. Nakon dva tjedna oprati na temperaturi prikladnoj za materijal. Na ovakav način treba postupati sa svakom odjećom, odnosno posteljinom koja se koristi za vrijeme prva tri dana tretmana.

Postupanje s prostorijama

S obzirom na teoretsku mogućnost zadržavanja grinje u malim, laganim ljuskicama kože, koje mogu strujom zraka biti prenesene na manje udaljenosti (unutar jedne sobe), preporučljivo je prvo oprati pod i površine, te pristupiti usisavanju neposredno nakon pranja, dok je pod još vlažan, a radi izbjegavanja dizanja prašine.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba