U amfiteatru krapinske Srednje škole, u okviru Zagorskog gospodarskog zbora, danas je održana zajednička Slovensko – hrvatska konferencija na kojoj se okupilo 80-ak obrtnika i poduzetnika s jedne i druge strane Sutle. Inače, ove godine Zagorski gospodarski zbor ima po prvi put zemlju partnera, a to je Slovenija. Kako su istaknuli predsjednik Gospodarske komore Krapinsko – zagorske županije Josip Grilec te predsjednik zagorske Obrtničke komore i potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Davor Pleško, cilj konferencije je međusobno upoznavanje poduzetnika kako bi se pridonijelo boljoj suradnji i većoj vanjskotrgovinskoj razmjeni između pograničnih regija, ali i između dviju država.
Novac iz EU fondova
Na konferenciji su gospodarske pokazatelje Hrvatske i Krapinsko – zagorske županije predstavili pomoćnik ministra malog i srednjeg poduzetništva Mario Antonić te zagorski župan Željko Kolar. Slovenska veleposlanica u Hrvatskoj, Smiljana Knez, posebno je istaknula kako se hrvatski i slovenski poduzetnici moraju što više potruditi kako bi se izvuklo što više novca iz fondova Europske unije.
Posebno zanimljivo izlaganje bilo je ono Zvonimira Savića iz Hrvatske gospodarske komore koji se osvrnuo na gospodarske, ali i demografske trendove u dvjema državama. Rekao je kako i hrvatsko i slovensko gospodarstvo stagniraju u odnosu na prosjek Europske unije te da je u posljednjih osam godina hrvatsko gospodarstvo zabilježilo pad sa 63 na 58 posto prosjeka Europske unije, a Slovenci s 89 na 83 posto.
Slovenski izvoz 2,5 puta veći
– Hrvatsko gospodarstvo čini tek 0,31 posto u gospodarstvu EU, dok je slovenski udio još manji i iznosi nešto preko 0,2 posto pa je ukupni udio gospodarstava ovih dviju zemalja tek nešto veći od 0,5 posto u odnosu na prosjek Europske unije.
Inače, izvoz Slovenaca u odnosu na Hrvatsku je oko 2,5 puta veći, nego izvoz Hrvata u Sloveniju, a od 2008. godine hrvatski javni dug se udvostručio, a slovenski učetverostručio – rekao je Savić.
Posebno su zabrinjavajući demografski pokazatelji. Po njima Krapinsko – zagorska županija 2051. godine imat će čak 20 posto manje stanovnika, nego li u popisu iz 2011. godine, a 2081. godine u Hrvatskoj će biti oko milijun ljudi, odnosno 24 posto manje nego danas. U Sloveniji 2081. bit će oko 17 posto manje ljudi. No, to i nisu najcrnje brojke u EU, jer bi Bugari za 65 godina mogli imati čak trećinu stanovnika manje nego danas.