Ovog ljeta nastavljena su zaštitna arheološka istraživanja na visinskom prapovijesnom gradinskom lokalitetu Špičak u Bojačnom, u općini Zagorska Sela, koje se nalazi s lijeve strane Sutle, na brijegu iznad Termi Olimia u Podčetrtku, na nadmorskoj visini od 493 metra. Naseobinski lokalitet Špičak otkriven je 1987. godine, prilikom sondažnih istraživanja koja je na zagorskim prostorima započeo Institut za arheologiju. Sustavna istraživanja na Špičaku provode se od 1994. godine, pod vodstvom dr. sc. Ivančice Pavišić, sadašnje vanjske suradnice Muzeja Dvora Veliki Tabor.
Termalna voda
– Povoljan položaj gradine Špičak na istaknutoj strateškoj točki Koštrunovog brijega iznad rijeke Sutle i neposrednog izvora termalne vode (nekadašnje Atomske toplice, danas Terme Olimia), pristupnog lovišta i gliništa, bili su osnovni preduvjeti za trajnije naseljavanje ovog prapovijesnog visinskog naselja, prije otprilike tri tisuće godina. Naseljavanje stepenastih terasa na statičkoj osnovi živca prekrivenim slojem gline, omogućila je podizanje prvih ukopanih nadzemnih stambenih objekata iz vremena prijelaza kasnog brončanog u željezno doba, u prvom tisućljeću prije Krista – rekla je voditeljica istraživanja Ivančica Pavišić te dodala da su tijekom ovogodišnjih istraživanja slijedili samo raniji iskop na zaštićenoj terasi, neposredno uz glavnu prometnu komunikaciju.
– Podignuti objekt na padini terase s kamenim podzidom s glinenom podnicom, kamenim menzama i plošnim kamenim sjedalima u središnjici, s brojnim keramičkim ulomcima, ukazivao je na sve karakteristike jednog stambenog objekta iz vremena kasnog brončanog i starijeg željeznog doba. Daljnjom nadgradnjom stambenog objekta, uslijedilo je i podizanje nadzemne peći za proizvodnju keramičkih posuda u samom naselju.
Kamene ruševine
– Obrisi peći ocrtavali su se u slijedu sitnih čestica pečene gline raspršene po površini iskopa, uz ostatke većih ulomaka kućnog lijepa od kupole peći i zapečenog ognjišta. Uz krajnji sjeverni rub peći i kamenu oplatu, slijedili su nalazi ostataka kamene ruševine na glinenoj podnici. Oni su vjerojatno pripadali nadzemnom stambenom objektu – kući građenoj od klesanih i lomljenih kamenih blokova, a ostaci manjih ulomaka kućnog lijepa po podnici, ukazuju pak na ostatke zidane arhitekture kuće – rekla nam je Ivančica Pavišić, dodajući na kraju kako je svrha daljnjih istraživanja utvrditi jasne konture ruševine s površinom rasprostiranja kamene arhitekture – prve takvog tipa nadzemne kuće na prostorima Hrvatskog zagorja i sjeverozapadne Hrvatske uopće.