Ovih dana započet će useljenje inventarnih jedinica u novoizgrađeni Studio Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu. Muzeji Hrvatskog zagorja prijavili su, naime, u veljači 2014. projekt izgradnje nove čuvaonice za fundus Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu i program aktivnosti pod nazivom “Studio Galerija Augustinčić” na javni poziv u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. – 2013., za dodjelu bespovratnog novca za poslovnu infrastrukturu. Na oblikovanju projekta radili su muzejska savjetnica Goranka Horjan, viši kustosi Božidar Pejković i Davorin Vujčić, u suradnji s Gradom Klanjcem, gradonačelnikom Zlatkom Brlekom i krapinsko – zagorskim županom Željkom Kolarom te Kulturnim centrom Klanjec. U kompletiranju projektne dokumentacije sudjelovala je Zagorska razvojna agencija. Cjeloviti tehnički projekt nove zgrade izradio je arhitektonski studio AG Matas iz Zagreba.
Srušen stari objekt
Srušen je stari objekt u središtu grada Klanjca, te za čuvaonicu Augustinčićevih djela izgrađen novi višenamjenski prostor, u kojem su zatvoreni i otvoreni muzejski depo, restauratorska, stolarska i fotografska radionica, prostor za povremene izložbe, digitalni katalog i arhiv te multimedijalna polivalentna dvorana.
– Novi Studio omogućit će rad s različitim grupama korisnika, među kojima se posebno ističu programi kao što su foto sesije skulpture za stručnu javnost, parlaonice mladih o ulozi javne skulpture u oblikovanju grada ili pak taktilne radionice s programima gostovanja slijepih umjetnika. Projekt promiče i socijalnu uključenost, budući da ima programe namijenjene i osobama s invaliditetom. Ovim projektom poduprijet će se i daljnji razvoj kulturnog turizma te potaknuti osmišljavanje novih zajedničkih projekata – rekao nam je voditelj klanječke Galerije Antuna Augustinčića Božidar Pejković.
93,5 posto iz fondova EU
Inače, ukupna vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 21,7 milijuna kuna, od čega je iz Europskih fondova osigurano 93,5 posto. Nakon što su do kraja veljače 2015. uspješno izvršeni svi potrebni koraci koji prethode započinjanju radova te odabrani izvoditelji i nadzor, tijekom ožujka i travnja 2015. je prema planu iz zgrade starog depoa izmještena muzejska građa. Taj delikatan posao obavljen je pažljivo i stručno te su, uz odobrenje nadležnog Konzervatorskog zavoda, paralelno započeli i konzervatorsko – restauratorski radovi na muzejskom fundusu. Izmještanjem građe u klanječku Zavičajnu zbirku u franjevački samostan, omogućeno je rušenje starog objekta i gradnja novog, u kojeg će ovih dana započeti useljenje. Radove na izmještanju, privremenom smještaju, izvođenju restauratorsko – konzervatorskih radova i povratu fundusa Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu preuzela je zajednica izvoditelja Kapitel d.o.o. iz Ivanić Grada i Ivan Cvitanić iz Zagreba, a stručni voditelj radova bio je Radivoje Jovičić, akademski kipar, viši konzervator – restaurator. (Mladen Mandić)
Tristotinjak inventarnih jedinica
– Tristotinjak inventarnih jedinica, što manjih ili većih skulptura, statua i reljefa te gipsanih modela za javne spomenike, čija ukupna razvijena površina premašuje tisuću četvornih metara, od kojih su mnoge, zbog dosadašnjih neodgovarajućih uvjeta čuvanja, bile u veoma lošem stanju, konačno je dovedeno u primjereno stanje i sada će biti čuvano u primjerenim uvjetima. Veoma sam zadovoljan restauratorsko – konzervatorskim radovima što su poduzeti na deponiranom fundusu, pod kompetentnim vodstvom Radivoja Jovičića, koji je kao jedan od posljednjih polaznika Augustinčićeve Majstorske radionice te vrstan poznavatelj Augustinčićeva djela, s posebnim marom i ljubavlju pristupao svakom pojedinom komadu – rekao nam je voditelj klanječke Galerije Augustinčić Božidar Pejković. (mlm)
Radivoje Jovičić:
“Ponosan sam što sam baš ja izabran za sređivanje Augustinčićeve ostavštine”
– Kao što sam 1977. godine bio ponosan što me je, na preporuku prof. Vjekoslava Rukljača i prof. Ivana Sabolića, Augustinčić primio u svoju Majstorsku radionicu na monumentalnom kiparstvu, tako sam danas, 38 godina kasnije, ponosan da su se naručitelj i izvoditelji složili da baš ja budem stručna osoba za restauriranje i sređivanje Augustinčićeve kiparske ostavštine. Za njega i njegove stalne suradnike, kao primjerice Vladimira Herljevića, vežu me mnoge lijepe uspomene iz vremena oformljivanja i razvoja mojeg kiparskog i kiparsko – restauratorskog likovnog izraza. Stoga je ovaj moj rad svojevrstan omaž pokojnom profesoru i potvrda mojeg mladalačkog oduševljenja veličinom njegova djela – rekao nam je glavni restaurator i konzervator Radivoje Jovičić.