Je li vam se ikada dogodilo da završite na bolničkom hitnom prijemu i liječnik hitne medicinske službe vam propiše lijek, koji potom u ljekarni, iako ste zdravstveno osigurani, morate platiti u punom iznosu?
Radi se o još jednom u nizu administrativnih zavrzlama i proturječnih propisa u hrvatskom zdravstvenom sustavu, na koji se sve više žale hrvatski građani, a objašnjenje čitave situacije dobili smo od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog farmaceutskog društvo.

“Privatni recepti”

Prema navodima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, liječnici bolničke hitne službe ne mogu propisivati lijekove na recepte, koji idu na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, nego samo na tzv. “privatne recepte”, odnosno, mogu tražiti izdavanje lijekova na povijest bolesti. Međutim, od Hrvatskog farmaceutskog društva doznajemo kako, u skladu s postojećim propisima HZZO-a, ljekarnik ne može na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja izdati lijek samo na temelju povijesti bolesti. Proturječni propisi naposlijetku udaraju po džepu građana – osoba može dobiti lijek jedino uz plaćanje pune cijene ili može pričekati prvi sljedeći radni dan svojeg obiteljskog liječnika, koji će joj propisati lijek na recept. No, HZZO navodi još jednu mogućnost.
– U slučaju potrebe za daljnjom terapijom po izlasku iz bolnice, ako zdravstveni osiguranici ne mogu pričekati prvi radni dan svog izabranog liječnika, javljaju se liječniku primarne zdravstvene zaštite u posebnom dežurstvu ili izvanbolničkoj hitnoj službi, pa nema potrebe da nakon otpusta s bolničke hitne službe odlaze u ljekarnu, plaćaju lijek te potom traže refundacije od HZZO-a. Liječnici u izvanbolničkoj hitnoj službi mogu propisivati lijekove na recepte na isti način i za iste lijekove kao što može njihov izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Posebnost izvanbolničke hitne službe je u tome što liječnici količinski propisuju lijekove u najmanjem pakiranju u propisanoj dozi – poručuju iz Zavoda.
Međutim, u mjestima gdje nije organizirano posebno dežurstvo primarnog liječnika, građani su primorani platiti lijek ili čekati početak novog radnog tjedna.

Radna skupina

Hrvatsko farmaceutsko društvo ne smatra se odgovornim za situaciju te ističe kako se ljekarnika nikako ne smije kriviti za nemogućnost izdavanja lijeka na temelju povijesti bolesti.
– Evidentno je da problemi u svakodnevnoj praksi postoje zbog trenutačnog pravnog okvira izdavanja lijekova u ovakvim situacijama (ljekarne su dovedene do apsurda da pacijentu ne mogu izdati lijekove kada je u ovakvim slučajevima potrebno!), ali se ni u kojem slučaju ne može krivnja, a kamoli ostvarivanje namjerne financijske koristi, pripisati ljekarnama koje su izdale potrebiti lijek pacijentima – poručuju iz HDF-a.
S problemom je upoznat i ministar zdravlja Dario Nakić, koji je okupio relevantne sudionike u posebnu radnu skupinu, koja bi svojim argumentima i prijedlozima trebala riješiti problem i omogućiti da pacijenti na jednostavan način mogu dobiti lijek na teret HZZO-a, neovisno o tome je li ga propisao liječnik bolničke hitne službe, izvanbolničke hitne službe ili liječnik primarne zdravstvene zaštite.