Marija Bistrica, zagorska općina od šest tisuća stanovnika, ali i nacionalno Svetište, u koje se godišnje slije oko milijun hodočasnika, što joj garantira velik turistički, dosad neiskorišteni potencijal, sada ima i Strategiju razvoja Općine do 2020. godine. Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća prihvaćena je i njena konačna verzija, prema kojoj bi Marija Bistrica vrlo brzo postala veliko gradilište više kapitalnih projekata – novi dječji vrtić, Hodočasnički centar, Centar za posjetitelje, nova sportska dvorana, nove osnovna i srednja škola, novo nogometno igralište te gradnja nove mrtvačnice i proširenje groblja, čime se stvaraju uvjeti i za nova, prijeko potrebna parkirališta, zahvaljujući kojima bi se dodatni kapital slijevao u općinski proračun.

– Strategija razvoja nam je iznimno važan strateški dokument, prije svega jer je bez njega nemoguće prijavljivati bilo kakve projekte na EU fondove. Radi se zapravo o logičkom slijedu razvoja Općine, ne “ad hoc”, već smisleno, s dugoročnom vizijom. Moram reći da je ovo jedan konsenzus svih stranaka, vijećnika i relevantnih čimbenika oko budućeg razvoja Marije Bistrice. Svakako, tu je uključeno i Svetište, ali i Bluesun hotel Kaj, kao i sve ostale vrijedne stvari, projekti, ljudi koje Marija Bistrica ima. Koliko je moguće, obuhvaćen je i dio turizma, a po završetku Masterplana i Strategije razvoja turizma Krapinsko – zagorske županije, u kojoj je jednim dijelom obuhvaćena i Marija Bistrica, pripremamo i vlastitu Strategiju razvoja turizma. Naravno, iskoristit ćemo elemente koje već sada imamo u ovoj Strategiji razvoja općine te elemente iz županijske Strategije – objasnio nam je načelnik Marije Bistrice Josip Milički. Dodao je kako je plan velik dio tih projekata financirati iz mjera ruralnog razvoja Europskih fondova.

Otkup zemljišta

– Definirani su neki kriteriji koji daju viziju što se sve može dobiti i kako bi moglo izgledati, odnosno što se može financirati. Ono što je za sad 90 posto izgledno, jest da iznos projekta ne smije biti veći od 9,5 milijuna kuna. Maksimalno sufinanciranje projekta je 7,5 milijuna kuna, a za razliku se moraju snaći Općina i Grad. Naime, ne može se dobiti više novca jer su pravila egzaktna – projekti iz te mjere su za naselja, dakle, ne jedinice lokalne samouprave, manja od 2000 stanovnika, odnosno za poboljšanje standarda života u njima, te je neprihvatljivo da se u tako malim naseljima rade projekti “teški”, primjerice, 50 milijuna kuna – objašnjava Milički te dodaje:

– Preduvjet svega je bio da otkupimo zemljište. Otkupili smo ukupno 50.000 četvornih metara, sve po istoj cijeni od 65 kuna po četvornom metru. Za dječji vrtić, hodočasnički centar, srednju školu, srednju glazbenu školu i sportsku dvoranu. Osnovna glazbena škola trenutno djeluje u sklopu naše Osnovne škole i to je postao premali prostor, a i sadržaji su nam preblizu Svetištu, doslovno su se spojili. U vrtiću trenutno imamo kapacitet za 70 djece, a imamo potrebu za 100. To je van svih standarda i neprihvatljivo, star je 35 godina. Za novi vrtić je odabrano idejno rješenje, po procjeni bi on mogao koštati 11,5 milijun kuna. Morat ćemo se prilagoditi mjerama i svakako pratiti do kojeg iznosa se može prijavljivati, pa ćemo ga raditi u fazama. Prva faza će ići do maksimalnog iznosa od 9,5 milijuna kuna, a ostalo ćemo pokušati povući iz nekih drugih fondova – rekao je Milički.
Što se tiče groblja, ono će se proširivati i gradit će se nova mrtvačnica.

– Tada bismo imali groblje koje bi zadovoljavalo naše potrebe za sljedećih 40 godina. Taj bi projekt trebao biti u okviru devet milijuna kuna. Groblje i mrtvačnica napravit će se kao jedan projekt, a izmještanje ceste i gradnja parkirališta kao drugi projekt. Prvi dio prolazi i uklapa se na Mjeru 7, a za parkiralište, nakon što otkupimo ostatak zemljišta, dogovorit ćemo sa ŽUC-om izmještanje ceste. Tu ćemo dobiti još 350 parkirališnih mjesta, koja će služiti, kako za potrebe groblja, tako i za potrebe turista. Na groblju će se, uz postojećih 3000, dobiti preko 2000 novih grobnih mjesta u raznim kategorijama – od urni do velikih grobnica, kaže Milički.

Radio bi se još Hodočasnički centar, vrijedan oko 15 milijuna kuna, u čijoj bi realizaciji trebala pomoći i Zagrebačka nadbiskupija i dijelom Grad Zagreb. Urbanističkim planom uređenja omogućeno je, tvrdi Milički, da se može početi graditi čim se pokrene postupak i dobije građevinska dozvola – bio bi to centar s 300-tinjak spavaćih mjesta, u prvom redu za mlade, hodočasnike, ali i ostale korisnike.
– U Centru za posjetitelje, koji će biti dodatna ponuda Marije Bistrice, nakon što se obiđu Bazilika, Kalvarija, crkva na otvorenom, htjeli bismo ljudima prezentirati stvari po kojima smo poznati. Prije svega, to su drvene igračke i licitari, koji su pod zaštitom UNESCO-a, a postoji i bogata riznica zavjetnih darova svetišta, kao i cijeli niz stvari koje se mogu o Bistrici, a i o cijelom ovom kraju prezentirati. To bi trebalo raditi po uzoru na Centar u Sinju, odnosno moglo bi biti slično Muzeju krapinskih neandertalaca. Imamo bogatu baštinu i imamo što ponuditi. Centar bi bio maksimalno interaktivan, u njemu bi se primjenjivala suvremena tehnologija. No, ispod 20 milijuna kuna to se ne može realizirati , ali bez najmodernijih tehnologija ne želimo to raditi. Dakako, to će teško proći bez EU fondova. No, to ne možemo tražiti u ruralnom razvoju, već u nekom drugom sektoru. Time će se pozabaviti tim koji će biti formiran, a u njega će biti uključeni predstavnici Svetišta, Zagrebačke nadbiskupije, Ministarstva kulture, Ministarstva obrazovanja i Općine, kazao je Milički, dodajući da mrtvačnica, groblje i dječji vrtić, kao nužni projekti zajedno vrijede 20-ak milijuna kuna.
– Dječji bi vrtić trebao biti gotov za maksimalno dvije godine, mrtvačnica za godinu – godinu i pol, a groblje će se polako raditi. Od svega toga, do 2020. godine svakako će se završiti vrtić, groblje i mrtvačnica, a morali bi znati već i što ćemo s Centrom za posjetitelje i Hodočasničkim centrom – zaključuje Milički.

Sportski centar

Igralište će se također preseliti, budući da je postojeće na samom rubu Kalvarije. Ne mogu se igrati utakmice kad su obredi, ni obrnuto. Za njega bi Općina još trebala dokupiti zemljište i smjestiti nogometni teren u produžetku navedenih sadržaja. Što se pak sportske dvorane tiče, bila bi multifunkcionalna, a služila bi Srednjoj glazbenoj školi, Srednjoj strukovnoj školi, Osnovnoj školi, Općini i Svetištu.
– Marija Bistrica će kada se sve to realizirati, živjeti 365 dana. Moram reći da nam je bitan faktor i Bluesun hotel Kaj, koji će i sam u dogledno vrijeme investirati u bazen, jer to je još jedino što mu nedostaje. Naime, i oni su zainteresirani za korištenje tih naših sadržaja. Tu bi se onda mogli pripremati sportaši, jer će imati na jednom mjestu odličan hotel, wellness, vrhunske terene i sportsku dvoranu. Bili su već hokejaši na travi, reprezentacija Nizozemske, NK Hajduk, ali nedostaje nam pravo igralište. Kada to napravimo, vjerujem da će se u Mariji Bistrici, uz pomoć Jake Andabaka, koji je zaljubljenik u nogomet, pripremati mlađe kategorije hrvatske nogometne reprezentacije. Sve to radimo da bude maksimalno iskorišteno i u funkciji, na korist svih u Mariji Bistrici – zaključio je Milički.