Rezultati analize kreditne politike banaka po županijama pokazali su kako se stanovnici Krapinsko-zagorske županije nalaze na prvom mjestu po “peglanju kartica“, odnosno, devet posto svih kredita Zagoraca skupi su kartični krediti. Osim toga, Zagorci se na vrhu ljestvice nalaze i po ulasku u dopušteni minus na svojim računima – ispred njih nalaze se samo stanovnici Karlovačke i Sisačko–moslavačke županije.
Analizu kreditne politike banaka po županijama pripremili su Jakša Krišto i Branka Tuškan, a predstavljena je u Hrvatskoj narodnoj banci, na Znanstvenom skupu u spomen na bivšeg hrvatskog guvernera dr. Peru Jurkovića. Na temelju provedene analize, donesen je zaključak kako, što je županija nerazvijenija, njezini stanovnici češće ulaze u minus. To dokazuje i činjenica da u razvijenim županijama poput Istarske, Dubrovačko–neretvanske i Primorsko–goranske županije te Gradu Zagrebu, dopušteni minusi čine manje od 8 posto ukupnog duga stanovnika tih županija.
Niska primanja
Ana Vukmanić (62) iz Sopota kraj Pregrade otkrila nam je kako i ona pripada visokom postotku Zagoraca koji muku muče s minusom na računu. Kako sama kaže, nije to posljedica rastrošnog života, nego niskih umirovljeničkih primanja.
– Čista bijeda i pokrivanje računa. S 1460 kuna mirovine, plaćam režije i kupujem hranu i ne ostane mi mnogo. Kada moram kupiti nešto što nadilazi moja primanja, ja, kao i mnogo drugih Hrvata, posežem za kreditima i ulazim u dopušteni minus. To je rezultiralo time da se trenutno nalazim u totalnom minusu kojeg se nikako ne mogu riješiti – rekla nam je A. Vukmanić.
I 26-godišnji student Matija Galović iz Jesenja priznaje kako “peglanje“ kartica predstavlja dio njegovog svakodnevnog života.
– Radim to često, i ne smatram da je to zato što sam rastrošan. Radi se zadovoljavanju osnovnih životnih potreba – rekao je.
Romana Tepeš (24) iz Orešja kartice smatra praktičnim komadićem plastike koji joj omogućuje da sa sobom ne mora nositi mnogo gotovine, pogotovo kada putuje u inozemstvo, gdje zahvaljujući kartici ne mora razmišljati ni o tečajnoj listi. Unatoč tome, svjesna je zamki koje u sebi krije negotovinsko plaćanje.
– Svakako kartica ima mane jer nisi nikad baš u potpunosti siguran s koliko novaca raspolažeš. Osobno nisam nikad bila u minusu i smatram da dobro raspolažem novcem, a ljudima bih savjetovala da ne kupuju na rate. Ako nešto zaista trebaš, bolje da štediš neko vrijeme i potom platiš gotovinom, nego da to pretvoriš u kredit koji ćeš otplaćivati mjesecima ili godinama uz velike kamate – rekla je Romana.
Dug u kreditima
Rezultati analize također su pokazali kako četiri petine ukupnog duga hrvatskih građana čine stambeni i hipotekarni krediti, dok dopušteni minusi čine 10 posto ukupnog kreditnog udjela stanovništva. U ostatku od približno jedanaest posto, podjednako su zastupljeni krediti za automobile i krediti uzeti na kreditne kartice. S obzirom na financijske probleme s kojima se susreću brojni hrvatski građani, 2014. godine pokrenut je potrošački telefon udruga za zaštitu potrošača iz Zagreba, Splita, Pule i Osijeka. Pozivom na broj 072/414-414, svi građani mogu dobiti besplatne savjete, između ostaloga i o racionalnom upravljanju svojim financijama.
– Potrošači nam se nažalost obraćaju tek kada je “voda preko grla“. Dok god ljudi imaju posao i mogu vraćati dugove, jer kartični krediti i minus po računu nisu ništa drugo nego dug, sve je ok. Problemi nastupaju kada potrošači nisu više u mogućnosti vraćati redovna mjesečna potraživanja od strane banke, te onda slijede prijetnje po pitanju ovrhe i sl. Najbolje bi bilo kada potrošači ne bi imali kreditne kartice, ali to je nemoguće, jer se ne možemo staviti u poziciju svakog građanina i potrošača – poručuje Igor Vujović, predsjednik Društva za zaštitu potrošača Hrvatske.
Nekoliko savjeta Hrvatske udruge za zaštitu potrošača :
Ako imate dugove na karticama i minuse na računima, zatražite jedan veći kredit kod kojeg će biti manje kamate
Ako imate dugove na karticama i minuse na računima, na kojima su kamate uglavnom oko 15 posto, zatražite jedan veći kredit kod kojeg će biti manje kamate, kako biste vratili dug banci.
Zatvorite i vratite sve kartice i otplaćujte samo taj jedan kredit, ali pazite da ne uzmete preveliku ratu jer poanta je u tome da dugove presložite tako da ih možete otplaćivati bez novog zaduživanja i da vam ostane za normalan život. Ako ste došli do zaključka da previše trošite plaćanjem karticama, odmah ih stavite na stranu ili ih prerežite. Kartice su dobre ako nešto trebate iznenada platiti, ali samo ako imate pokriće na vašem bankovnom računu.
Nikada nemojte kupovati impulzivno i razmislite treba li vam zaista to što namjeravate kupiti.
Prilikom kupnje imajte popis najnužnijih stvari koje morate kupiti i ne kupujte ništa što nije na popisu. Uvijek obiđite više trgovina i pokušajte naći onu s najjeftinijim proizvodom.
Jedino ako kupujete stvari koje možete platiti, bit ćete financijski stabilni.