Na posljednjoj sjednici Predsjedništva Udruge hrvatskih gradova, govorilo se o učincima porezne reforme u prošloj godini, održivom gospodarenju otpadom i pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o obrani te Zakona o upravljanju državnom imovinom.
Gradovi i općine minus, a država plus
Zbog porezne reforme u prošloj godini, gradovi i općine su izgubile 1,1 milijardu kuna u odnosu na 2014. godinu, županije su izgubile 254 milijuna kuna, a državni proračun je ostvario višak od 20 milijuna kuna.
Predsjedništvo je stoga jednoglasno odlučilo Vladi RH uputiti zahtjev za kratkoročnu raspodjelu novca najpogođenijim jedinicama lokalne samouprave, kako bi se ublažile posljedice reforme koje će biti još i dodatno produbljene tijekom ove godine. Predloženo je da se raspodjela novca provede na teret namjenskog udjela države u porezu na dohodak od 1,5 posto koji je u državni proračun u 2015. godini donio 147 milijuna kuna, a nije namjenski utrošen. Nadalje, potrebno je također usporiti i dinamiku smanjenja kompenzacijskih mjera za jedinice lokalne samouprave koje su izgubile potpomognuti status.
Prijedlog rasterećenja
Budući da bi se povećanjem neoporezivog dijela dohotka postigli minimalni učinci na rasterećenje cijene rada, Udruga gradova predlaže da se buduće rasterećenje provodi na teret doprinosa na plaće koji su na neto plaći od 3000 kuna približno 30 puta veći od poreza na dohodak.
Izražavaju i zabrinutost zbog neizvjesnosti u pogledu razvoja sustava održivog gospodarenja otpadom. Jedinice lokalne i područne samouprave u proteklom razdoblju su razvijale sustav gospodarenja otpadom sukladno važećim normama, a zbog mogućih promjena u sustavu, gradovi upozoravaju da bi moglo doći do usporavanje razvoja sustava.