Tijekom posljednjih nekoliko dana, vatrogasci su u Zagorju morali intervenirati na nekoliko požara čađe u dimnjacima i dimovodnim cijevima. U četvrtak je požar izbio u Strmcu Humskom, kad su intervenirali članovi Javne vatrogasne postrojbe iz Krapine te DVD-a Klenovec. U petak zagorska Javna vatrogasna postrojba iz Krapine dobila je dojavu o požaru dimnjaka u Ulici Augusta Cesarca u Krapini, u kojem su zatekli požar dimnjaka u završnoj fazi te su pristupili čišćenju pomoću dimnjačarskog alata. Novi požar istog dana dogodio se i u Vrbišnici u općini Hum na Sutli, gdje su u požaru dimnjaka uz članove JVP-a iz Krapine sudjelovali i članovi DVD-a Prišlin. U petak je zabilježen i požar dimnjaka na obiteljskoj kući u Zaboku. Vatrogasci apeliraju da se u posljednjih nekoliko dana gotovo svakodnevno susreću s požarom čađe u dimnjacima i dimovodnim cijevima, koji su za sada, na svu sreću završile bez veće materijalne štete.

Povratak grijanju na drvo

Sezona grijanja je već u poodmakloj fazi, a jedan od bitnih energenata za zagrijavanje prostora je opet postalo drvo. U zadnje vrijeme, sve veći broj kućanstava ponovno se vraća „tradicionalnom” načinu grijanja na drva.
– Iskustva su pokazala da je dimnjak najbolje čistiti prije i na kraju sezone grijanja. Ovisno od vrste goriva, možda će postojati potreba da se dimnjak čisti i u tijeku same sezone grijanja. Na ovaj način bi se izbjegli mnogi banalni, bespotrebni požari na stambenim objektima. Ukoliko se još i izgradnja dimnjaka obavlja po propisu, onda je mogućnost požara nastalog zbog dimnjaka praktično eliminirana, ističu u Vatrogasnoj zajednici te dodaju:

Nepravilna izgradnja

– Požari često nastaju uslijed nepropisne i nepravilne izgradnje dimnjaka. Nedovoljan presjek dimovodnih kanala – dimnjaka, nedovoljnog propuha u dimnjaku, čak i nepravilno namještanje i priključivanje ložišnih uređaja na dimnjake su rizični faktori koji se često sreću. Također i preopterećenost, odnosno priključivanje većeg broja ložišta od predviđenog, mogu izazvati požar dimnjaka. Savjesnim odnosom prema vlastitom domaćinstvu, čak i jedna neobavezna vizualna kontrola dimnjaka prije početka sezone grijanja, bila bi dovoljna da prilično smanji rizik od požara – zaključuju u zagorskoj Vatrogasnoj zajednici.

„U dimnjak se ne smije ništa stavljati ili zazidavati“

– Pojava koja se često sreće na našim prostorima, a karakteristika je starijih gradnji, je da se noseće krovne grede zazidaju u dimnjak radi veće stabilnosti, zaboravljajući da pri tome ugrožavaju osobnu sigurnost. Požari ovakvih konstrukcija su vrlo česti. U dimnjak se ne smije ništa stavljati ili zazidavati. Također se nipošto ne smije naslanjati ili odlagati bilo kakav materijal pored dimnjaka, a to je opet česta pojava u seoskim domaćinstvima kada se čitava ljetina odlaže pod krov, odnosno pored dimnjaka i pušnica. Kod izgradnje dimnjaka mora se voditi računa da bude izveden nepropusno tj. da se onemogući izlaz dima, čađi i iskri. Naročitu pažnju treba posvetiti izolaciji dimnjaka od drvene međukatne i krovne konstrukcije. Izolacija se izvodi nezapaljivim materijalom širine najmanje 20 centimetara.
Ovo posebno dobija na značaju kada su u pitanju laki plafoni, pravljeni od trske. Pri dnu dimovodnog kanala se ostavljaju otvori za čišćenje koji se nepropusno zatvaraju od dvostrukog lima ili betona. Bolje je zatvarati limom jer se beton lakše oštećuje i razbija, pa se stoga javlja i veća opasnost od požara – poručili su zagorski vatrogasci.