Prosječno je hrvatsko kućanstvo prošle godine za potrošnju izdvojilo 81.054 kune, od čega je gotovo 30 posto otišlo na hranu i piće, a tek nešto manje su im iznosili izdaci za stanovanje i energente te prijevoz, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

DZS je, naime, u srijedu objavio podatke o osnovnim karakteristikama potrošnje kućanstava u 2014. godini, a na temelju ankete o potrošnji kućanstava u kojoj je anketirano nešto više od dvije tisuće kućanstava.

Rezultati pokazuju da je prosječan prošlogodišnji izdatak hrvatskih kućanstava za potrošnju iznosio ukupno 81.054 kune.

 Najviše trošimo na hranu i bezalkoholna pića 

Od toga im gotovo svaka treća kuna ode na hranu i piće – na hranu i bezalkoholna pića lani su potrošili 23.934 kune, čime ti izdaci u ukupnim izdacima imaju udio od 29,5 posto. Većina tog iznosa otišla je na hranu – 22.155 kuna, ponajprije za meso (6.746 kuna), kruh i žitarice (3.751 kunu), mlijeko, sir i jaja (3.429 kuna), povrće (2.705 kuna), voće (1.514 kuna), itd.

Za bezalkoholna su pića hrvatski građani lani prosječno potrošili 1.778 kuna.

Izdaci za alkoholna pića, pak, bila su na razini 1.045 kuna, a dodaju li se tome i 1.624 kune za duhan, ukupna je potrošnja na alkoholna pića i duhan iznosila 2.668 kuna, čime ti izdaci u ukupnim godišnjim izdacima za potrošnju sudjeluju s 3,3 posto.

Uz hranu i bezalkoholna pića, gotovo 30 posto ukupnih prošlogodišnjih izdataka za potrošnju otišlo je na još dvije glavne skupine izdataka – stanovanje i potrošnju energenata (16,3 posto ukupnih izdataka) i prijevoz (13 posto).

Tako su hrvatska kućanstva za stanovanje i potrošnju energenata lani prosječno izdvojili 13.210 kuna, od čega najviše za električnu energiju, plin i ostala goriva (8.578 kuna) te za opskrbu vodom i razne usluge vezane za stanovanje (3.396 kuna).

Izdaci za prijevoz u prosjeku su iznosili 10.533 kune po kućanstvu, od čega je statistički čak 70 posto otišlo na održavanje vozila (7.638 kuna).

Veći udio u ukupnim izdacima prosječnog kućanstva imaju još razna dobra i usluge (8,5 posto), odjeća i obuća (6,7 posto), rekreacija i kultura (5,9 posto) te komunikacije (5,5 posto).

Po podacima DZS-a, u izdacima za razna dobra i usluge, koja su lani u prosjeku iznosila 6.888 kuna, najveći udio imaju izdaci za osobnu njegu (3.212 kuna) i osiguranje (2.475 kuna), dok se od ukupno 5.416 kuna potrošenih za odjeću i obuću najviše odnosi na odjeću (3.830 kuna).

Za rekreaciju i kulturu statističko je kućanstvo tijekom prošle godine prosječno potrošilo 4.812 kuna, a za komunikacije 4.494 kune, od čega je gotovo 95 posto otišlo na usluge telefona.

Ostale glavne skupine potrošnje kućanstava u ukupnim troškovima imaju udjele manje od pet posto – pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kuće (4,5 posto), već spomenuta alkoholna pića i duhan (3,3 posto), zdravstvo (3 posto), restorani i hoteli (2,7 posto),  dok najmanji udio od 1,1 posto ima obrazovanje (prosječno lani 858 kuna).

Uz kruh i mlijeko, najviše jedemo piletinu, krumpir…

Statistika pokazuje da prosječno hrvatsko kućanstvo, uz kruh i mlijeko, najčešće na tanjuru ima meso peradi ili svinjetinu, a kao prilog krumpir.

Više pročitajte na Poslovni.hr