Saborski zastupnici Žarko Tušek (HDZ) i Marija Puh (MB 365), županijski povjerenik stranke MB 365 Anđelko Topolovec i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, održali su u Krapini konferenciju za medije, kako bi najavili odluku Vlade RH, da Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina postaje državno te kako će zagorski studenti konačno u svom Zagorju imati besplatne upisne kvote.
– Uvjereni smo da će u ponedjeljak državni proračun u Saboru biti donijet. Taj proračun je za Krapinsko – zagorsku županiju osigurao ono što smo i željeli, kontinuitet realizacije svih strateških projekata i daljnjih investicija na njenom području kao i niz operativnih programa i mjera po našim ministarstvima od kojih će se dio razvijati Zagorje. Povijesna je odluka da će se u proračunu za 2019. godinu iznaći novci s pozicije Vlade Republike Hrvatske za sufinanciranje rada Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina. Ono se već godinama bori na sebi svojstven način, jer u Krapini nije bilo moguće besplatno studiranje za naše studente i sve one koji žele studirati. Uz posebno zalaganje kolegice Puh, uz moj rad i lobiranje pri Vladi RH te osobnu podršku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, koji je odluku prelomio, za sljedeću godinu u proračunu Ministarstvu znanosti i obrazovanja za naše Veleučilište bit će osigurano nešto više od četiri milijuna kuna. To je izuzetno važna odluka i izuzetna hvala svim partnerima u Vladi i predsjedniku Vlade u ime svih budućih korisnika te institucije – rekao je Žarko Tušek, dodajući da je u procesu prijenos osnivačkih prava na državu, ali novac je za prvu godinu osiguran već unaprijed, kako bi se od sljedeće godine moglo imati državno Veleučilište u Krapini.

Besplatne kvote

– Borba oko Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina, da studenti na njemu mogu besplatno studirati, zahvaljujući premijeru koji nas je primio, saslušao i uvažio da Krapinsko – zagorskoj županiji to fali, urodila je plodom i tu stavku konačno imamo u proračunu i nadam se da ćemo na onoj ljestvici visokog obrazovanja skočiti s predzadnjeg mjesta. To je borba kojoj sam se ja posvetila više od dvije godine i sada će zahvaljujući premijeru to biti riješeno – dodala je Marija Puh, a zadovoljstvo je istaknuo je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović:
– U posljednjih pet godina sam u žiži vezano za Veleučilište i uvijek smo tražili način kako ga održati da nastavi funkcionirati. Činjenica je da je u samom startu bio premali osnivački kapital i to se vuklo, ali uvijek mi je želja bila da Veleučilište zadržimo ovdje, jer smo bili jedina županija koja nije imala visokoškolsku ustanovu na svom području. Stoga su niz godina Grad Krapina i Krapinsko – zagorska županija osiguravali u svojim proračunima sredstva za održavanje rada Veleučilišta, a drago mi je što smo se svi uključili u ovaj proces, da naše Veleučilište uđe u državni proračun. Kroz proteklih nekoliko sjednica Gradskog vijeća, Grad Krapina je preuzeo osnivačka prava od određenih privatnih tvrtki subjekata ili osoba, tako da taj proces nije počeo sada, već kontinuirano traje neko vrijeme. Sve jedinice lokalne samouprave koje imaju osnivačka prava, poslale su pismo namjere Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Vladi RH. Dakle, prvi korak je bio da sva osnivačka prava budu na jedinicama lokalne samouprave i Županije, a u drugoj će se fazi ta prava prenijeti na Republiku Hrvatsku. Možda nije bilo u prijašnjim vremenima političke volje da se tako nešto napravi, ali drago mi je da je sad to napokon riješeno i stoga moram prvenstveno zahvaliti predsjedniku Vlade na izuzetnoj podršci, zatim Mariji i Žarku koji su se intenzivno uključili, jer ovdje nije samo pitanje hoćemo li nešto dobiti od države za naše Veleučilište, nego je vrlo važno da će se ovime dobiti besplatne kvote da se studenti mogu besplatno upisati i da ne moraju plaćati visoke školarine. Mislim da je to najveći benefit ove priče. To je jedna velika stvar, ne samo za Grad Krapinu, nego i Krapinsko – zagorsku županiju, jer ovime će Veleučilište stati na zdrave noge, a svi mi ćemo dodatno pomoći da se ono dalje razvija – zaključio je Gregurović.
– To je bio taj privatni interes o kojem govore ljudi kad smo Marija Puh i ja otišli iz naše bivše stranke, jer takvi interesi za Zagorje su jedini koji su nas vodili. Zbog toga još jednom zahvaljujem Žarku, Mariji i premijeru, jer u konačnici to je prvi korak u ostvarivanju onoga što mi želimo, to su te besplatne kvote i dizanje visokog obrazovanja i u konačnici pomoć našem gospodarstvu – rekao je Topolovec, na što je Tušek dodao da VHZK treba postaviti na razinu ostalih hrvatskih veleučilišta, dobro definirati programe, tržišne potrebe, proširiti bazen potencijalnih korisnika i od njega napraviti ozbiljno Veleučilište, koje će biti prepoznato od akademske zajednice, ali i gospodarstva i tržišta rada.
– Prvenstveno, najvažnije je da se poveća broj studenata, a on će se sigurno povećati s besplatnim kvotama, budući da su sadašnje školarine veliki izdatak za kućne budžete, pa su ljudi često na prijelomnici da li ići studirati ili ne, a često je slučaj da neki koji bi željeli ići, nemaju financijskih sredstava. Naravno, u sljedećim koracima, jest da se smjerovi koji su trenutno na VHZK prošire na one smjerove koji će pratiti potrebe tržišta rada – dodao je Gregurović.

Još amandmana

– Tu ćemo pokazati koliko smo mi Zagorci složni. Imali smo dosad različite vizije razvoja visokoškolskog obrazovanja u Krapinsko – zagorskoj županiji, pa smo nešto radili Pregradi, pa u Zaboku, pa u Krapini, a možda smo već tada mogli svi zajedno raditi jednu ozbiljnu visokoškolsku instituciju. Ulaskom države u ovaj projekt, mislim da su zadovoljeni svi uvjeti da to uistinu tako i bude, ali sada trebamo staviti glave skupa – zaključio je Tušek te na kraju prokomentirao amandmane SDP-a, vezane za VHZK:
– Prije ove Vlade, bila je i neka druga Vlada. Nažalost, ta Vlada, ovu odluku, toliko važnu za opstojnost visokog obrazovanja u Krapinsko – zagorskoj županiji nije imala snage donijeti. Nuditi amandmane s pozicije parlamentarne opozicije, u trenutku kada se zna smjer politike Vlade, a kako bi se veličina odluke Vlade na neki način umanjila, i to još na način kako je to pravno nemoguće izvesti, u najmanju je ruku smiješno – zaključio je Tušek.
Topolovec pak se dotaknuo i amandmana kojim se žele osigurati besplatni udžbenici za sve osnovnoškolce.
– Prva općina koja je krenula s besplatnim udžbenicima u Krapinsko – zagorskoj županiji je bio Radoboj. U našoj stranci došlo je do prijedloga da se amandmanom ide na proračun Republike Hrvatske i da se osiguraju besplatni udžbenici za cijelu Hrvatsku. S obzirom na to da postoje različiti natpisi tko daje novce za Veleučilište i udžbenike, ne trebamo vas podsjećati na izjavu ministrice Divjak nakon tog prijedloga amandmana. Opet zahvaljujem klubovima HDZ-a i stranci BM 365, koji su podržali takav projekt, a ono što je najbitnije, jest da će djeca dobiti besplatne udžbenike, a roditeljima smo omogućili da bez stresa pošalju djecu u školu – zaključio je Topolovec.

ZA BRDSKO – PLANINSKA PODRUČJA POVEĆAN PRORAČUN S 15 NA 40 MILIJUNA KUNA, ZA SANACIJU KLIZIŠTA ZA NAREDNE TRI GODINE PREVIĐENO 150 MILIJUNA KUNA

Status brdsko – planinskih područja umjesto dosadašnjih 30-ak, imat će 60-ak jedinica lokalne samouprave – bit će tu novih i iz Zagorja

Tema konferencije za medije bilo je i povećanje stavke za brdsko – planinska područja u državnom proračunu s dosadašnjih 15 na 40 milijuna kuna, kao i stavke za sanaciju klizišta, za koju je osigurano 50 milijuna kuna, kroz proračun Hrvatskih voda.
– Na prvo čitanje Zakona o brdsko – planinskim područjima svi smo imali primjedbe, i vladajući i oporba te ga je trebalo doraditi. Naša je intencija da bude kao i Zakon o otocima, jer u suštini nema velike razlike od života na otoku ili u brdsko – planinskom području. Kako je dosad status brdsko – planinskog područja imalo 30-ak jedinica lokalne samouprave, ta će se brojka povećati na nekih 60-ak, sukladno tome, i neke nove zagorske jedinice lokalne samouprave će steći taj status – objasnila je Marija Puh, dok se Anđelko Topolovec nadovezao:

Dvije vrste potpore

– Valja razlučiti dvije vrste potpore – za potpomognuta područja i za brdsko – planinska područja, a jedinice lokalne samouprave koje zadovoljavaju kriterije za jednu i drugu, morat će razlučiti koja im se od ovih potpora više isplati. Tako da je isprva bilo previđeno da status brdsko – planinskih područja ima 90 jedinica lokalne samouprave, ali upravo zbog ove druge potpore koju će neki odabrati, predviđa se da bi ih na kraju bilo 60-ak – objasnio je Topolovec te dao primjer za svoj Radoboj:
– Konkretno, kako se ta sredstva povećavaju s 15 na 40 milijuna kuna, a mi smo dosad kao brdsko – planinska općina imali 500-tinjak tisuća kuna potpora, računamo da bi se ta potpora trebala utrostručiti. Dakle, naš bi izvorni proračun trebao porasti za nekih 1,5 milijuna kuna, odnosno 20-ak posto, samo na račun toga – zaključio je Topolovec, dok se Puh nadovezala i da je za Zagorje jako važno da prvi puta postoji cjelovito rješenje za problem klizišta, je po prvi puta u proračunu Republike Hrvatske postoji stavka s imenom sanacija klizišta. Predviđeno je 50 milijuna kuna za iduću godinu, ali su i projekcije za 2020. i 2021. godinu po 50 milijuna kuna, tako da već sad imamo u najavi predviđenih 150 milijuna kuna za sanaciju klizišta, koja su gorući problem u Krapinsko – zagorskoj županiji. Drago mi je što smo konačno pronašli jedno zajedništvo i shvatili da se mi Zagorci moramo držati skupa i boriti za Zagorje, bez obzira koje boje su iza nas. Nama prvo treba biti Zagorje i to smo ovime sad pokazali – zajedničkim snagama smo se uspjeli izboriti za bolji položaj Zagorja u državnom proračunu – zaključila je Puh.

Daljnji razvoj zakona

– Ono na čemu ćemo raditi sljedeće godine, jest daljnji razvoj zakona o brdsko – planinskim područjima koji treba još bolje postaviti i cijeli taj sustav podići na još veću razinu, jer postoje još neke jedinice lokalne samouprave, koje bi po novoj perspektivi i mjerenjima mogle ući u sustav brdsko – planinskih područja – najavio je Tušek.