Siniša Hajdaš Dončić i Marko Vešligaj najavili ulaganje amandmana na prijedlog državnog proračuna za 2019. godinu, zabrinut i župan Kolar

“Osigurano je premalo novca za klizišta i brdsko – planinska područja, a očigledno je stao i tempo ulaganja u cestogradnju”

Objavljeno: 13.11.2018. zagorjeinternational

U prostorijama SDP-a u Zaboku, potpredsjednik Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić, saborski zastupnik i gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj te krapinsko – zagorski župan Željko Kolar sazvali su press konferenciju, na kojoj su se osvrnuli na prijedlog državnog proračuna za 2019. godinu, ističući kako je u njemu Krapinsko – zagorska županija – zanemarena.
– Procijenjene štete za klizišta u Krapinsko – zagorskoj županiji su oko 120 milijuna kuna. Dobili smo nekoliko milijuna kroz natječaj Ministarstva graditeljstva, a sada je kroz proračun Hrvatskih voda za tu namjenu osigurano samo 50 milijuna kuna za cijelu Hrvatsku. Također nije došlo do povećavanja u proračunu Hrvatskih cesta za troškove zimske službe. Znamo da su prošle godine neke jedinice lokalne samouprave istupale oko te problematike, da su neki dobili određenu pomoć, prvenstveno oni koji su prije imali status brdsko – planinskog područja, no i tu smo očekivali veću stavku. Za brdsko – planinska područja osigurano je 30 milijuna kuna. Zakon je bio u prvom čitanju, nažalost, ne vidimo da je sad na dnevnom redu Sabora, a primjerice za otoke je napravljen jedan dobar Zakon, ide u drugo čitanje i osigurano je 120 milijuna kuna. Ako se ima sredstava za otoke, ako se ima za Slavoniju, s obzirom na to koliki doprinos naši gospodarstvenici daju državnom proračunu, mislim da smo zaslužili puno više iz ovog proračuna – rekao je Vešligaj, nezadovoljan i prijedlog proračuna Hrvatskih cesta.

Dvije ceste

– Iz proračuna Hrvatskih cesta, nažalost, ne možemo ništa konkretno iščitati, navedene su dvije ceste, nastavak izgradnje brze ceste i ceste Zabok – Krapina, a sporno je to što su ulaganja predviđena za period 2019. – 2021. godina. Dakle, jedan tempo ulaganja u cestogradnju na području Krapinsko – zagorske županije, nažalost, stao je. Moram se osvrnuti i na Fond za zaštitu okoliša. Naime, brojne jedinice lokalne samouprave iz naše županije su se prijavile, no, nažalost, uskraćena su im sredstva za sufinanciranje nabave kompostera, što može uzrokovati porast cijene za krajnje korisnike jer će lokalne jedinice, u suradnji s pravnim osobama koje su koncesionari, ići u nabavu dodatne kante za odvoz bio otpada, a to zacijelo poskupljuje uslugu. Žao mi je što u situaciji kada imamo povećanje državnog proračuna, kada imamo povećanje prihoda u svima ministarstvima, osim u Ministarstvu turizma, nemamo nikakvih konkretnih programa i mjera za našu Krapinsko – zagorsku županiju. Mi ćemo nastojati biti afirmativni, nastojat ćemo predložiti vrlo konkretne i realne amandmane i ipak popraviti proračun koji u velikom dijelu, barem u ovom prvom prijedlogu, zanemaruje Krapinsko – zagorsku županiju – najavio je Vešligaj.
Hajdaš Dončić je najavio novu svjetsku ekonomsku krizu, koja bi se mogla pojaviti već za dvije godine, dodavši kako je tragično što se Hrvatska već sada ne priprema za to.

Nova kriza

– Točno je da je od 2015. godine javni dug u padu, točno je da se smanjuje deficit, ali moramo znati da postoje dublji razlozi zašto je to tako. Ja to zovem “Hebrangov paradoks”. Prije svega, nažalost, 3,5 posto su ukupno veći javni prihodi u BDP-u nego što su to bili prije osam godina, što znači da su građani, poduzetnici, više opterećeni porezima nego što je to bilo ranije. Takozvani “ugriz države” kroz PDV i ostale poreze iznosi skoro 47 posto ukupnog BDP-a i on je za tri posto veći nego što je bio prije, recimo, šest godina. Isto tako, u ukupnom proračunu između 11 i 12 milijardi kuna nam dolazi iz fondova Europske unije, što je oko dva posto BDP-a Republike Hrvatske. Kao što kažu, da Vlada ne laže, ali ne govori cjelovitu istinu, naravno da je moguće da se smanjuje deficit i javni dug, ali ovaj proračun upravo zbog kontribucije europskih sredstava i povećanih prihoda kroz poreze, neće omogućiti ono što svi očekujemo kao građani Republike Hrvatske, a to je reforma velikih sustava, sudbenog, mirovinskog, zdravstvenog, nego će zapravo i sljedeća godina i 2020. po projekcijama proračuna ostati ista. To je zabrinjavajuće jer pametne vlade i pametne države u vrijeme ekonomskog rasta režu određene rashode, rade određene reforme i tako se pripremaju za nešto što je u kapitalizmu učestalo, a to su zapravo ciklusi krize. Uvijek nakon pet do sedam godina ekonomskog rasta, dolazi kriza i bojim se da nam se ne ponovi 2008. Sjetite se HDZ-ovog premijera Ive Sanadera koji je sam tada izjavio da nam je država “u banani”. Za dvije godine svi indikatori govore o novoj svjetskoj ekonomskoj krizi. To što se mi za to ne pripremamo, je zapravo najtragičnije u ovom proračunu – kaže potpredsjednik Hrvatskog sabora.

Centar kompetentnosti

Kolar je istaknuo kako KZŽ inzistira da se Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina proglasi državnim, zatim kako očekuje prijem kod premijera Andreja Plenkovića vezano uz projekt uređenja znanstveno – edukacijsko zabavnog centra u Stubičkom Golubovcu, za koji je već napravljeno idejno rješenje i konzervatorska studija. Osvrnuo se i na proračun Hrvatskih cesta.
– Ono što ne mogu prihvatiti, jest da u 2019. godini neće biti nastavljeni radovi na brzoj cesti Zlatar Bistrica – Marija Bistrica. Te dionice nema u proračunu, bio sam na sastanku u Hrvatskim cestama, oni nisu napravili do kraja dokumentaciju niti su krenuli u otkup zemljišta. To znači da je za tu dionicu 2019. godina izgubljena. U idealnim uvjetima, ako bi se projektna dokumentacija napravila i otkupilo zemljište u 2019., nastavilo bi se raditi u 2020. godini. Javno pozivam i apeliram da se osiguraju sredstva i da se ubrza s projektiranjem i otkupom zemljišta i da u 2019. godini nastavimo s izgradnjom te ceste – rekao je Kolar.
Krapinsko – zagorski župan je nezadovoljan i najavama da će biti limita za uređenje centara kompetentnosti.
– Nama za uređenje Centra kompetentnosti i izvrsnosti u ugostiteljstvu i turizmu treba 50 milijuna kuna za samu izgradnju i 50 milijuna za soft komponentu. Prema informacijama koje imamo, bit će ograničenje na 30 milijuna kuna, što znači da sav trud i viziju koju smo uložili u dvije i pol godine zapravo bacamo u vjetar i moramo ispočetka smanjivati obuhvat proračuna da bi dobili ono što hoćemo – rekao je Kolar. (ab, jj)

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba