U sklopu obilježavanje završetka nastavne godine, ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, u posjetu je Krapinsko – zagorskoj županiji, gdje je najprije obišla Srednju školu Krapina.
– Namjerno smo izabrali strukovnu školu, da skrenemo pozornost i javnosti i učenika na strukovno obrazovanje, u kojem je 70 posto svih naših srednjoškolaca i zato moramo posebnu pažnju posvetiti baš reformi strukovnog obrazovanja, koja je, pored kurikularne reforme općeg obrazovanja, u fokusu našeg Ministarstva za sljedeće razdoblje. Izabrali smo školu koja je uspješna, jer brzo reagira na potrebe lokalnih poslodavaca, i formiranje dvaju novih razrednih odjeljenja za CNC operatere je nešto što pokazuje da škole, u suradnji s Ministarstvom, mogu brzo i efikasno odgovoriti na potrebe tržišta rada. Također, škola je uspješnu u povlačenju sredstava iz EU fondova, što je dobra mogućnost ne samo za opremanje škola, nego i za usavršavanje nastavnika, i naša je namjera da takve škole, njihove zaposlenike i ravnatelje nagradimo, a to smo ugradili i kao mogućnost u izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju, koje će uskoro imati svoje drugo čitanje u Saboru – istaknula je ministrica.
Dodala je i kako ovog petka istječe rok za predaju prijava za uspostavljanje regionalnih centara kompetentnosti.
– Na taj način ćemo omogućiti školama koje su već vrlo dobre, da postanu izvrsne, uz pomoć sredstava iz dvaju europskih fondova, u kojima je za tu namjenu ukupno osigurano milijardu kuna, stoga mislim da je dobra prilika da to danas obilježimo i ovdje u Krapini – rekla je Divjak.
Ministrica je najavila i kako ove jeseni, u sklopu projekta “Škola za život”, kreće eksperimentalna provedba cjelovite kurikularne reforme u 74 hrvatske škole.
– Novost je to da smo dobili još dvije članice, jedna je Osnovna škola Josipa Broza iz Kumrovca, a druga je jedna mala Područna škola koja se nakon dugo vremena revitalizirala i dobila svoje učenike, a to je škola u Zlarinu, tako da sada više nisu 72, nego 74 škole. Mi smo spremni, danas smo u zbornicama, a u rujnu u učionicama. 5500 suradnika i učitelja je u procesu edukacije, dobili smo i blizu 130 kompleta eksperimentalnih udžbenika koji su sada u procesu recenzije, a spremna su i sredstva iz EU fondova za opremanje ove 74 škole – istaknula je ministrica.

Obavezna informatika

Osim eksperimentalne provedbe cjelovite kurikularne reforme, od jeseni se kao obavezni predmet u sve hrvatske osnovne škole uvodi i informatika.
– Što se tiče informatike, ona se uvodi kao obavezni predmet u svim školama, znači, to je novi kurikulum informatike. Edukacija učitelja traje već od siječnja i već smo prošle godine opremili prvih 218 škola, a ove godine ćemo s dodatnih 26 milijuna kuna opremiti i ostale osnovne škole, tako da svi krenu s jednakim uvjetima i s dovoljno opreme, da se ta informatika ne izvodi pomoću Power Pointa ili pisanjem programa na papir, nego da imaju onu nužnu informatičku opremu – najavila je Divjak.
Još jedna novost očekuje dio učenika već od jeseni, a to je dualno obrazovanje, čime se nastoji unijeti pozitivne promjene u strukovno obrazovanje.
– Reforma strukovnog obrazovanja ide za time da se jasno prepoznaju potrebe, da se tome prilagodi mreža škola i da se omogući brzo reagiranje na potrebe i, što je još važnije, da se u suradnji s poslodavcima razvija model dualnog obrazovanja, gdje učenici koji su u strukovnim zanimanjima mogu stvarno imati onu praksu i važan dio svog obrazovanja već kod poslodavaca, stoga očekujemo njihovu veliku suradnju i sada smo i u tom segmentu pripreme eksperimentalne faze za dualno obrazovanje. Od jeseni kreće jedan eksperimentalni program dualnog obrazovanja i ta promjena da se sve temelji na tome što učenik u školi nauči na jedan teoretski način, prebacujemo na učenje temeljeno na radu, što je najvažnija promjena u paradigmi vezanoj uz strukovno obrazovanje. Ideja ulaganja milijarde kuna u centre kompetentnosti jest da učenik u strukovnu školu ulazi s veseljem i sigurnošću da će njegove kompetencije biti takve da, nakon što završi strukovno obrazovanje, može se ili zaposliti ili pokrenuti vlastiti posao, s obzirom na to da ima i poduzetničke predmete. To je promjena koja kod nas mora zaživjeti već ove jeseni, u jednom ograničenom obliku, a iduće godine, idemo s puno širim obuhvatom za strukovno obrazovanje – najavila je Divjak, koja je u SŠ Krapina isprobala simulator letenja, produkt rada učenika.

S ministricom je u obilasku bila i zamjenica krapinsko – zagorskog župana Jasna Petek.
– Srednja škola Krapina najveća je srednja škola u Krapinsko – zagorskoj županiji, izuzetno kvalitetna, projektno orijentirana, koja zaista zavrjeđuje da ima prijavu za centar kompetentnosti u području elektrotehnike. Izuzetno smo ponosni što je kvalitetnim vrednovanjem naših srednjih škola, dobivena tablica koja pokazuje da su škole Krapinsko – zagorske županije u samom vrhu pet županija, zapravo imamo prva tri mjesta u svim sektorima i zaista smo jako sretni. Ovaj tjedan vršimo prijavu za naše dvije škole, to su regionalni centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu u Zaboku i naša Srednja škola Krapina, kao regionalni centar kompetentnosti u sektoru elektrotehnike. Također bih željela reći da mi je jako drago što kraj školske godine obilježavamo s vrlo vrijednim rezultatima, nikada do sada nismo imali toliko državnih prvaka na različitim natjecanjima i smotrama – rekla je Petek.

Dogradnja škole

Gradonačelnik Krapina Zoran Gregurović je istaknuo kako mu je drago što je ministrica odabrala upravo SŠ Krapina.
– Iako Grad nije osnivač Srednje škole Krapina, kroz proteklih 20-ak godina uloženo je iz gradskog proračuna više milijuna kuna za opremanje ove zgrade, ali i sportske dvorane i drago mi je što je to urodilo plodom i što je ovo postala jedna od najboljih srednjih škola u našoj domovini. Međutim, isto tako ne smijemo zanemariti niti naše osnovne škole, čiji učenici postižu odlične rezultate na županijskim i državnim natjecanjima i sve pohvale njima, ali i učiteljima – zaključio je Gregurović.
Među 74 škole u kojima će se od jeseni provoditi eksperimentalna kurikularna reforma, je i radobojska OŠ Side Košutić, koju je ministrica Divjak posjetila nakon krapinske Srednje škole.
– Mi smo jedinica lokalne samouprave koja najviše ulaže u školstvo na području Krapinsko – zagorske županije. U proteklih 15 godina, na naš mali proračun od 3,5 – 4 milijuna kuna izvornih prihoda, investirano je oko 6,5 milijuna kuna u školu, plus nekakvih 300 – 350 tisuća kuna koje godišnje ulažemo direktno u našu djecu u toj školi. Mislim da je ulazak u eksperimentalni program nagrada našem trudu i ulaganju u školstvo na području Radoboja. Ministrica je na kratkom sastanku najavila kako bi već 2019. godine mogao biti odobren jedan kredit Europske investicijske banke, koji bi se mogao iskoristiti za dogradnju škole. Mi već krećemo s izradom projektne dokumentacije i do početka 2019. godine imat ćemo spremnu građevinsku dozvolu za dogradnju škole, s jednosmjenskom nastavom i cjelodnevnim boravkom. Procijenjena vrijednost tog projekta je između 15 i 18 milijuna kuna, a projekt bi se trebao realizirati tijekom 2020. i 2021. godine – najavio je radobojski načelnik Anđelko Topolovec. (ab, jj)