Na press konferenciji na kojoj je komentirao rezultate istraživanja koji pokazuju da je Krapinsko – zagorska županija prva u Hrvatskoj po rastu broja zaposlenih u protekle četiri godine, krapinsko – zagorski župan Željko Kolar osvrnuo se i na obrazovanje, kao važan faktor gospodarskog razvoja županije.
– Što se tiče srednjoškolskog strukovnog obrazovanja, dajemo bezrezervnu podršku Vladi Republike Hrvatske u provedbi kurikularne reforme. To je nacionalno, a ne stranačko pitanje i mi županije koje smo osnivači srednjih škola, želimo biti partneri Vladi u tome – rekao je Kolar i najavio važnu promjenu koja je dogovorena na kolegiju srednjih škola, a tiče se upisa.
– Od školske godine 2018./2019., odlučili smo staviti limit za upis u gimnaziju, odnosno, prag za upis u gimnaziju bit će 60 bodova. Naime, nikome nije u interesu da se djeca s nižim prosjekom upisuju u gimnaziju, pa da poslije imaju problema u školovanju jer se ne uspijevaju upisati na fakultete, a objektivno, sa završenom gimnazijom za njih nema posla na tržištu rada. Ovako će unaprijed znati koji je bodovni prag i moći će si odvagnuti, te će biti veća konkurencija za upis u deficitarna zanimanja. Inače, u svim osnovnim školama mi prezentiramo deficitarna zanimanja učenicima završnih razreda, informiramo ih o stipendijama, pratimo ih kroz čitavo školovanje te garantiramo posao na području Krapinsko – zagorske županije – istaknuo je župan Kolar.

Uveli već lani

Inače, gimnazijske programe imaju Srednja škola Zlatar, Srednja škola Oroslavje i Srednja škola Pregrada, i to samo opće usmjerenje, te Srednja škola Krapina i zabočka Gimnazija Antuna Gustava Matoša, koje, uz opće, imaju i jezično i prirodoslovno – matematičko usmjerenje.
Za upis u gimnazijske programe, maksimalan broj bodova koji se može ostvariti, je 80. Bodovi se formiraju na način da se zbraja opći uspjeh zadnjih četiriju razreda osnovnog obrazovanja, za što je moguće dobiti maksimalno 20 bodova, zatim zaključne ocjene u 7. i 8. razredu iz predmeta hrvatski jezik, matematika i prvi strani jezik, za što je moguće dobiti maksimalno 30 bodova, i zaključne ocjene 7. i 8. razreda iz triju predmeta značajnih za upis u pojedini program, od kojih su dva propisana, a jedan samostalno određuje srednja škola, od obveznih nastavnih predmeta koji se uče u osnovnoj školi. Za to je također moguće dobiti maksimalno 30 bodova. Naravno, moguće je ostvariti i dodatne bodove, na osnovi rezultata koje su učenici postigli na: natjecanjima u znanju iz nastavnih predmeta hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika, zatim na natjecanjima u znanju iz dvaju nastavnih predmeta posebno značajnih za upis ili na jednome natjecanju iz znanja koji samostalno određuje srednja škola iz Kataloga natjecanja i smotri učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, a koja se provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
O promjenama koje se uvode od sljedeće školske godine, razgovarali smo s ravnateljima nekih zagorskih srednjih škola. Zanimalo nas je smatraju li da će uvođenje bodovnog praga od 60 bodova zaista smanjiti interes učenika za gimnaziju i preusmjeriti ih u strukovne škole te postoji li strah da se neće upisati dovoljno učenika da bi se moglo popuniti razredno odjeljenje.
Bibijana Šlogar, ravnateljica Gimnazije AGM, otkrila nam je kako je njezina škola već prošle godine uvela 60 bodova kao minimalni bodovni prag za upisa.
– Napravili smo opsežnu analizu koja nam je pokazala da učenici s manje od 60 bodova jednostavno ne postižu zadovoljavajući uspjeh. Pratili smo uspjeh naših učenika unatrag deset godina, i to onih koji su upisali našu gimnaziju s manje od 60 bodova i pokazalo se da oni ne postižu tako uspješne rezultate, ni u te četiri godine obrazovanja, kao ni kasnije na maturi – kaže ravnateljica Šlogar, te dodaje kako se uvođenje bodovnog praga pokazalo kao dobra metoda koja ni na koji način nije smanjila interes za upis u tu školu.
– Imali smo navalu kao i inače, u opće odjeljenje i prirodoslovnu – matematičku gimnaziju čak fantastičan odaziv. Mogli smo upisati i više učenika, da smo imali prostor. U jezičnoj je gimnaziji malo manja navala, odnosno, unatrag nekoliko godina ostanu jedno do dva nepopunjena mjesta. No, sve u svemu, povećanje bodovnog praga nije utjecalo na upise, iako je moguće da situacija nije identična u svakoj školi. Naime, naša je gimnazija malo zahtjevnija i učenici to znaju, pa se upisuju samo oni koji imaju više bodova i koji su spremniji na intenzivniji rad. Također, naša je prednost što smo u središtu županije, imamo novu zgradu, jednu smjenu, a tu su i naši izlazni rezultati koji su specifični, pa motiviraju učenika da primjerice, iz Zlatara ili Marije Bistrice, ipak ide u našu gimnaziju – kaže Šlogar.

Novi program u Pregradi

Što se tiče ovogodišnjih upisa, ravnateljica zabočke gimnazije ističe kako je vrlo teško predvidjeti što će se dogoditi.
– Sve zagorske gimnazije su prihvatile taj minimalni bodovni prag, iako ne znam kako će to izgledati u praksi. Zapravo je teško bilo što previđati prije nego što počnu upisi. Ne znamo kakva će biti generacija koja nam dolazi, koliko ima izvrsnih učenika niti za koje će nam smjerove biti navala. Primjerice, prošle godine smo upisali razred koji je po bodovima na upisu u prirodoslovno – matematičku gimnaziju bio među top 20 u Hrvatskoj. Najmanji broj bodova pri upisu u taj razred je bio 77, ali to je prošla godina, kako će biti ove godine, ne možemo znati. Isto je tako teško uspoređivati škole međusobno. U nekim drugim školama možda je upravo to spuštanje bodovnog praga omogućavalo da se popuni razredno odjeljenje. Naime, sa 60 bodova se upisuju oni učenici koji možda nemaju sve petice, ali ipak radom i upornošću mogu postići izvrsne rezultate – zaključuje ravnateljica Bibijana Šlogar.
Pregradska srednja škola za upis u gimnaziju do sada nije imala bodovni prag, no ravnateljica Vilmica Kapac ne smatra da će njegovo uvođenje izazvati neke značajnije promjene.
– Prema Pregradi ne gravitiraju samo učenici iz pregradske osnovne škole, nego i iz drugih dijelova županije, s obzirom na to da imamo i učenički dom. Osim toga, od školske godine 2018./2019. nudimo mogućnost upisa u prirodoslovnu gimnaziju, koja je jedinstveni program u Krapinsko – zagorskoj županiji. Dakle, to nije prirodoslovno – matematička, nego prirodoslovna gimnazija i vjerujem da će to biti zanimljiv program brojnim učenicima diljem županije, pogotovo s obzirom na to da imamo i smještajni kapacitet. Upisat ćemo 22 učenika. Radi se o STEM području, pojačanom programu biologije, kemije i fizike, dakle, teorijska nastava ista kao i u općoj gimnaziji, plus vježbe – najavljuje Kapac, te dodaje kako vjeruje da, bez obzira na ovaj prag, upisnih mjesta u Zagorju ima dovoljno, i u gimnazijama i u strukovnim školama.
– Učenici ionako srednju školu biraju prema svom uspjehu i prema svojim ambicijama. Uvijek je pravilo do sada bilo da imamo više mjesta nego što je djece za upis u prvi razred srednje škole, tako da ne vjerujem da će im to poremetiti planove. Praga do sada nismo imali, škole su same donosile odluke, no, s obzirom na to da su se bodovi formirali prema ocjenama, ionako su se upisivali najbolji, prema upisnim mjestima – zaključuje Kapac.

Petice – pokazatelj znanja?

U Srednjoj školi Zlatar upisuju se dva odjeljenja opće gimnazije, s po 24 učenika. Prošle su godine ukupno upisana 44 učenika, a kvota je bila 48.
– Gledajući naša dosadašnja iskustva, mogu reći da su gimnazijski program birali učenici koji su vrlo dobri i odlični. A obzirom na to da 60 bodova mogu prikupiti učenici koji su vrlo dobri, ne radi se tu o nekoj značajnijoj promjeni. Upravo zato, mislim da ova nova odluka neće značajno utjecati na upise u Srednjoj školi Zlatar. Također ne mislim da će biti nekog ključnog preusmjeravanja u strukovne škole jer teško da se u gimnaziju ima želju upisati učenik s manjim brojem bodova. Na kraju krajeva, ako se on i usmjeri u strukovno zanimanje, i ako tijekom prve godine vidi da dobro napreduje i da bi možda radije u gimnaziju, on se ima pravo upisati u gimnaziju. Konkretno kod nas, ako se učenik, primjerice, iz smjera upravni referent želi preusmjeriti u opću gimnaziju, on to može, jer je pedagoški standard 28, odnosno, mi u razredu smijemo imati 28 učenika. Sve ovisi o interesu i znanju učenika. Tih 60 bodova samo je smjer učenicima, iako odličan uspjeh u osnovnoj školi ne mora jamčiti i uspjeh u gimnaziji. Učenik koji je u osnovnoj školi imao uspjeh 3,6, ima vrlo dobar uspjeh i može biti vrlo dobar učenik i u gimnaziji. Budimo realni, petice ne moraju biti stopostotni pokazatelj znanja, posebno operativnog znanja – ističe ravnateljica SŠ Zlatar Zdenka Rogina.
Smatra kako je najveći problem to što je općenito sve manje djece u Zagorju za upis u srednje škole.
-Tim tragom, po uputi našeg osnivača, smanjili smo upisnu kvotu na 22 učenika po razredu, tako da vjerujem da će je sve škole uspjeti ispuniti – zaključuje ravnateljica Rogina.