Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar u Energetskom je centru Bračak održao sastanak sa zagorskim načelnicima i gradonačelnicima. Između ostaloga, razgovaralo se i o gorućoj temi klizišta.
Istaknuto je kako je trenutno u KZŽ 300 aktivnih klizišta, od toga 77 novootvorenih. Na nerazvrstanim ih je cestama 194, 65 uz stambene, a 29 uz gospodarske objekte. Šteta se procjenjuje na ukupno 77.914.000 kuna. Više od 10 klizišta imaju Pregrada (33), Marija Bistrica (24), Krapinske Toplice (21), Zagorska Sela (18), Donja Stubica (17), Gornja Stubica (15), Klanjec (14), Jesenje (14), Lobor (14) i Petrovsko (13). Najveća se šteta procjenjuje u Mariji Bistrici, 16,7 milijuna kuna, i u Pregradi, 9,3 milijuna kuna. Na javni poziv Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja javile su se 24 jedinice lokalne samouprave, s 40 klizišta, čiji ukupni troškovi sanacije iznose 14,9 milijuna kuna, a na natječaju je za područje cijele Hrvatske osigurano 10 milijuna kuna.
Željko Vincelj, ravnatelj Županijska uprave za ceste, govorio je pak o klizištima na županijskim cestama.

Uloženo 26 milijuna

Istaknuo je kako su u posljednjih sedam godina sanirana klizišta u preko 80 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno, u 26 gradova i općina. To su Krapinske Toplice i Veliko Trgovišće – po šest klizišta, Hum na Sutli, Radoboj, Pregrada, Hrašćina, Gornja Stubica i Desinić – po pet klizišta, Lobor, Jesenje i Kumrovec – po četiri klizišta, Marija Bistrica i Klanjec – po tri klizišta, Novi Golubovec, Donja Stubica i Đurmanec – po dva klizišta, Budinščina, Mače, Zagorska Sela, Bedekovčina, Kraljevec na Sutli, Zabok, Zlatar, Sveti Križ Začretje i Krapina – po jedno klizište. Trenutno je na županijskim cestama 40 nesaniranih klizišta u 20 općina i gradova, dakle, i to na 28 različitih cesta.
Najugroženiji su Kumrovec, Krapinske Toplice, Veliko Trgovišće i Marija Bistrica, s po četiri klizišta, zatim Mihovljan, Donja Stubica i Desinić s po tri, Hrašćina i Đurmanec po dva, a po jedno klizište imaju Hum na Sutli, Pregrada, Radoboj, Jesenje, Lobor, Novi Golubovec, Zlatar, Klanjec, Tuhelj, Konjščina i Gornja Stubica.
– Mi te sanacije procjenjujemo na oko 25 milijuna kuna, čemu treba dodati i blizu milijun kuna za nedostajuću dokumentaciju. Pojedinačno je po klizištu potrebno od oko 200 tisuća do dva milijuna kuna. Na dva klizišta, u Pregradi i Đurmancu, imamo zatvoren jedan vozni trak. Inače, deset je klizišta još iz 2012. godine, šest iz 2013., 17 iz 2014., pet iz 2016. i jedno iz 2017. godine. Jasno je da je nužna pomoć države jer se radi o elementarnoj nepogodi. Ako je ne dobijemo, trebat će nam oko osam godina da saniramo trenutno otvorena klizišta, pod uvjetom da se ne otvori nijedno novo – rekao je Vincelj, dodavši i kako je u proteklih sedam godina za sanaciju klizišta već uloženo 26 milijuna kuna.

Jednak tretman

Župan Kolar je predložio da se pošalje zajednički zahtjev u ime Krapinsko – zagorske županije i svih jedinica lokalne samouprave Vladi Republike Hrvatske i nadležnim ministarstvima, u svrhu rješavanja ovog problema, jer Županija, osim novca za izradu projektne dokumentacije za velika klizišta, financijski neće moći pomoći općinama i gradovima. Pozvao je da se u inicijativu uključe i saborski zastupnici.
Na sastanku je bio i saborski zastupnik i gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj, ujedno i član saborskog Odbora za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, koji je rekao kako će za Zagorje zahtijevati isti tretman kao i za druge dijelove Hrvatske.
– Ono što se dogodilo u Hrvatskoj Kostajnici, bilo je medijski atraktivno jer se dogodilo u vrlo kratkom roku, no i kod nas se događa isto, samo sporije, stoga je važno da tražimo jednak tretman, jer srušena kuća je srušena kuća – rekao je Vešligaj.
Inače, župan Kolar će za područje Pregrade danas proglasiti elementarnu nepogodu, a rekao je da će napraviti procjenu može li se to učiniti i za područje čitave Krapinsko – zagorske županije.