Krapinsko – zagorska županija bilježi najveći porast novozaposlenih u razdoblju od 2013. do 2017. godine, u konkurenciji svih hrvatskih županija, pokazuju rezultati istraživanja portala Gradonačelnik.hr.
Istraživanje je rađeno na temelju podataka o broju osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji pokazuju da je 1. siječnja 2014. godine u HZMO-u bilo 32.839 prijavljenih Zagoraca, a 31. prosinca 2017. godine 36.744 osobe. To znači da je u te četiri godine 3905 novih ljudi registrirano u evidenciji HZMO-a, odnosno, da je toliko novozaposlenih u Krapinsko – zagorskoj županiji.
Ove pozitivne brojke komentirao je krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, koji je tim povodom sazvao i press konferenciju.

Komunalna infrastruktura

– Ako se sjećate, ja sam najavljivao već 2013. godine da Krapinsko – zagorska županija polagano, među prvim županijama u Hrvatskoj, izlazi iz gospodarske krize, a sada to potvrđuju i ti rezultati, da smo u kontinuitetu gospodarskog rasta, s time da smo najveći rast imali 2015. godine, kada je otvoreno 1225 novih radnih mjesta, odnosno, toliko je novih ljudi evidentirano u HZMO-u. 2014. godine je to bilo 1153, onda imamo lagani pad 2016. godine, 861 osoba, a 2017. godine novozaposlenih je 666. To je sigurno jedan sjajan rezultat. Isto tako moram reći da je prema podacima HZZ-a, prosječna nezaposlenost padala najviše u Krapinsko – zagorskoj županiji u 2017. godini, za 28,6 posto. Također, 2016. godine smo izdali 18 građevinskih dozvola za gospodarske subjekte, a prošle godine 23 takve dozvole, što znači da imamo daljnji rast gospodarskih aktivnosti, što će sasvim sigurno rezultirati povećanjem broja novozaposlenih u 2018. godini. Ako smo imali gospodarsku 2016. godinu, koja je bila najbolja u povijesti, razgovarajući s gospodarstvenicima, vjerujem da će taj rezultat za prošlu godinu biti još i bolji, što ćemo znati kada dobijemo službene podatke. Ono što je isto tako rezultat kontinuiteta, to je da smo u veljači imali 561 potrebu naših poslodavaca za zapošljavanje, što je ponovno porast u odnosu na isto razdoblje lani, a isto tako smo u veljači imali i povećan broj novozaposlenih u odnosu na siječanj – rekao je Kolar, te zahvalio zagorskim gospodarstvenicima, istaknuvši kako su sjajno iskoristili ulazak u Europsku uniju i otvaranje velikog europskog tržišta, čime su povećali svoj izvoz.
Dodao je i kako županija ne može razvijati ni gospodarstvo ni turizam ako to ne prati razvojem i izgradnjom komunalne infrastrukture, u čemu je također napravljen ogroman iskorak u proteklih pet – šest godina, te je ovo dodatni motiv za nastavak svih aktivnosti. Najavio je i kako će nakon Dana županije biti predstavljene nove mjere koje Krapinsko – zagorska županija priprema za privlačenje investitora, i domaćih i stranih.
– Posebno me veseli i to što je Krapinsko – zagorska županija jedna od tri županije u Republici Hrvatskoj gdje je u posljednje četiri godine bilo najmanje odlazaka ljudi u inozemstvo. Zato ne možemo reći da nam nezaposlenost pada zbog odlazaka u inozemstvo, štoviše, 2016. godine bili smo županija u kojoj je zabilježeno najmanje odlazaka, u 2017. godini smo pak među prve tri županije s najmanje odlazaka – istaknuo je Kolar.
Dodao je i kako rastu plaće, posebice u metaloprerađivačkoj industriji i u sektoru graditeljstva. Upravo je metaloprerađivačka industrija, rekao je, najviše zapošljavala, od CNC operatera do inženjera strojarstva. Vrlo su traženi i kuhari i konobari, te liječnici i logopedi.

Približni podaci

Inače, jedina relevantna statistika i metodologija određivanja zaposlenosti usklađena sa zahtjevima i kriterijima EU-a zaposlenosti, je ona Državnog zavoda za statistiku, temeljem poreznih obrazaca (JOPPD). No, s obzirom na to da se podaci DZS-a o zaposlenosti na kraju 2017. godine očekuju tek krajem ožujka ili početkom travnja, portal Gradonačelnik.hr odlučio je temeljem podataka o broju osiguranika HZMO-a istražiti kakvi su trendovi i situacija kada je zaposlenost u pitanju.
Podaci HZMO-a odnose se na osiguranike, no iako većinu njih čine zaposleni, oni obuhvaćaju i one koji to nisu – volontere, nezaposlene osobe s pravom na mirovinsko, osobe na stručnom osposobljavanju, osobe s produženim osiguranjem, itd, pa stoga u ovoj analizi podaci nisu – kao inače kada se analiziraju podaci iz izvršenja proračuna – sto posto točni i precizni niti se tvrdi da je ovo točan prikaz zaposlenosti u hrvatskim gradovima i županijama. Riječ je o približnim podacima i trendovima, i bit će vrlo zanimljivo vidjeti koliko će se oni doista poklopiti s DZS-ovom službenom statistikom. Naime, kako bi bili što točniji i bliži DZS-ovoj statistici zaposlenosti koja se tek očekuje, analitičari portala Gradonačelnik.hr u svojoj analizi nisu uključili kategoriju osiguranika s produženim osiguranjem, te su u obuhvat analize uzeli kategorije radnika kod pravnih i fizičkih osoba, obrtnike, poljoprivrednike, samostalne profesionalne djelatnosti, te osiguranike zaposlene kod međunarodnih organizacija i u inozemstvu. Uspoređivali su situaciju i podatke o broju osiguranika na dan 31. prosinca 2017. i 2016. godine, te kroz čitav mandat – od 31. prosinca 2013. do 31. prosinca 2017.
Ovako analizirani podaci govore da je najveći rast broja osiguranika, a slijedom toga i zaposlenih u posljednjih godinu dana u gradu Vodnjanu – 19.83 posto. Kada se gleda po županijama, najveći rast broja osiguranika, pa slijedom toga i zaposlenih, zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji – 6,32 posto, potom Šibensko-kninskoj – 5,83 posto, Zadarskoj – 5,21 posto i Dubrovačko-neretvanskoj – 5,07 posto. Kada se, pak, gleda dugoročni trend – od 2013. do 2017. godine, najveći rast imaju Krapinsko-zagorska županija – 11,92 posto, Zagrebačka 11,79 posto, Zadarska – 11,56 posto, te Šibensko-kninska – 11,18 posto i Dubrovačko-neretvanska županija – 10,65 posto. (ab, jj)



GORAN VUKMANIĆ, v.d. PREDSTOJNIKA HZZ-a PODRUČNOG UREDA KRAPINA

JOŠ TREBA RADITI: Varaždinci i Međimurci i dalje imaju manju stopu nezaposlenosti od Zagoraca

S Goranom Vukmanićem, v.d. predstojnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina, razgovarali smo o stopi nezaposlenosti na području Krapinsko – zagorske županije, gdje se također bilježe pozitivni trendovi, iako će biti potrebno još truda i zalaganja da bismo bili među najboljima.

– Analizirajući kretanja nezaposlenosti kroz desetogodišnje razdoblje, nakon razdoblja rasta nezaposlenosti do 2014. godine, dolazi do pada nezaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu i to naročito u 2016. i u 2017. godini, kada se prosječna nezaposlenost smanjuje preko 20 posto, točnije, 22,3, odnosno, 28,6 posto. Glavni razlog smanjenja nezaposlenosti je pojačana gospodarska aktivnost, što je vidljivo u konstantnom porastu broja osiguranika HZMO. Sukladno padu nezaposlenosti i rastu zaposlenosti, dolazi do pada stope nezaposlenosti u Krapinsko-zagorskoj županiji, koja krajem 2017. godine iznosi 8,6 posto. Manju stopu nezaposlenosti imaju Istarska županija, Grad Zagreb, Varaždinska, Primorsko-goranska i Međimurska županija. Istovremeno, u posljednjih osam godina trend je povećanja broja traženih radnika, a tijekom 2016. i 2017. godine zabilježena je najveća potražnja za radnicima unatrag 20-ak godina, 6579 potreba za radnicima u 2016. i 6620 u 2017. godini – otkrio nam je Vukmanić. (ab, jj)