Dvor Trakošćan biser je Hrvatskog zagorja i jedan od prepoznatljivih turističkih simbola ovog kraja. Radi se o muzeju čiji je osnivač Republika Hrvatska, a njegovo ukupno kulturno dobro sastoji se od dvorca, dviju gospodarskih građevina podno dvorca, dvorske kapele sv. Križa, vrtlarske kuće, jezera i park šume. Sve se to prostire na površini od 87 hektara. Do sada, svi zainteresirani posjetitelji prostor oko dvorca mogli su razgledati besplatno, dok se naplaćivao samo ulaz u muzej, i to uz cijenu ulaznice koja se ne može smatrati pretjeranim izdatkom čak niti za prosječnog hrvatskog građanina. Za odrasle, to je 30 kuna, za djecu 15 kuna, dok je za skupinu predškolske djece određena cijena od 10 kuna. U javnosti je nedavno odjeknula vijest kako se od 1. travnja, osim za ulaz u muzej, počinje naplaćivati i ulaznica za ukupno kulturno dobro Dvora Trakošćan, što znači da nema više besplatne šetnje oko jezera. No, iako bi se takva šetnja mogla naplatiti mnogo skuplje, ako to usporedimo, primjerice, s cijenom ulaznice za Plitvička jezera, koja u jeku sezone od 1. srpnja do 31. kolovoza za odrasle iznosi 250 kuna, to se ipak neće dogoditi. Kako nam je otkrio ravnatelj Dvora Adam Pintarić, radit će se, naime, o cijeni od simboličnih nekoliko kuna, najviše pet, jer odluka o početku naplate ulaznica nije donesena primarno u svrhu ostvarivanja profita.

Samovolja pojedinaca

– U naporima definiranja dokumenta “Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015.”, Uprava Dvora Trakošćan, zajedno s Upravnim vijećem, donosi 2012. godine “Strateški plan Dvora Trakošćan za razdoblje 2013. – 2015.”. U dijelu tog dokumenta pod naslovom “Nastavak očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturnog dobra Dvora Trakošćan”, utvrđen je poseban cilj: održivo gospodarsko korištenje, koji u operativnom smislu podrazumijeva i naplatu ulaznica ne samo za dvorac – muzej, već za ukupno kulturno dobro. S obzirom na to da brojni ljudi dolaze u Trakošćan, ali ne posjećuju muzej, koji se jedini do sada naplaćivao, bilo je logično da donesemo odluku da ćemo dio prihoda osigurati od posjetitelja koji ne posjećuju muzej. No, pritom moram istaknuti da niti po dokumentima niti po našim programima nije ključno osigurati veću količinu prihoda, nego da organiziramo kontrolu posjetitelja, kako po broju, tako po načinu korištenja prostora kojim gospodarimo – kaže Pintarić.
Naime, problem Uprave je već godinama sve više samovolje pojedinaca, od paljenja vatre, do snimanja raznih spotova, filmova, vjenčanja i slično, što se do sada kontroliralo samo do 50 posto.
– To će biti simboličnih pet kuna, odnosno, možda u startu i manje, iz jednostavnog razloga da ljudi koji su naučeni da ulaze besplatno, ne shvate ovo kao vrstu napada na njih. Dakle, najvažnija je kontrola ulaska. Svatko tko ulazi, proći će kroz jedan režim kontrole i samim time već će se ponašati kulturnije. Naravno, onima koji će kršiti pravila, to ćemo naplatiti. Vjerujem da će se kroz ovu novu organizaciju, i gosti osjećati bolje. Naša je ambicija da većina posjetitelja uđe na glavni ulaz, unatoč činjenici da će besplatno i dalje moći ući na neke sporedne ulaze. Dakle, nije prvoaprilska šala, možda će jedino biti iznenađenja što se tiče cijene. Konačna odluka ovisit će o više faktora, a donijet će se u suradnji s lokalnom zajednicom. Posebne kontrole mimo ulaza na recepciji nisu predviđene, a planiramo zaposliti dvoje novih djelatnika zbog dislokacije naplate ulaznica – kaže Pintarić.
Na internetskoj stranici već su objavljene nove cijene koje će važiti od 1. travnja, pa će tako za razgled dvorca i parka odrasli platiti 40 kuna, djeca i mladi do 18 godina 20 kuna, dok razgled uz stručno vodstvo stoji 200 kuna, a djeca do sedam godina imaju besplatan ulaz i u park i u dvorac.
U promišljanju realizacije takvog cilja, Uprava je već u početku uočila jedan od ozbiljnijih problema kod prihvata posjetitelja, a to je javni sanitarni blok, s obzirom na to da je takav do sada postojao samo u dvorcu. Stoga je izgrađena recepcija u sklopu koje je uređen jedan moderan sanitarni blok na samom ulazu u kompleks.
Inače, tijekom 2016. godine, u dvorcu je registrirano oko 62 tisuće posjetitelja, a prošle godine 70-ak tisuća. Uprava procjenjuje kako će još najmanje 50 posto, odnosno, 30 – 40 tisuća posjetitelja biti registrirano samo u parku, zahvaljujući novom sustavu naplate ulaznica.

Park prirode

Adam Pintarić je uz Dvor Trakošćan vezan još od 1987. godine, kada je ondje došao kao arhitekt, s ciljem organizacije obnove dvorca, kako bi se kulturna baština stavila u funkciju razvoja turizma.
– 2000. godine otvoren je obnovljeni muzej, no što se tiče turizma, s obzirom na to da je interes turista primarno usmjeren prema moru, kontinent nikada nije bio previše protežiran te je oduvijek bio nedovoljno valoriziran. Vjerojatno je puno faktora utjecalo na to i neki veliki pomaci, osim po pitanju značajnih investicija, u Trakošćanu, se, nažalost, nisu dogodili. Po mojem mišljenju, nisu se dogodili zato što nije bilo dovoljno koordinacije svih nadležnih službi na državnoj razini. Problem je što je ovo područje definirano kao park šuma, a ta je kategorija nedefinirana u svom sadržaju. Mi od 70-ih godina prošlog stoljeća radimo na realizaciji ideje parka prirode. Temeljna razlika između park šume i parka prirode jest da se u parku prirode smije dogoditi sve ono što je u funkciji zaštite prostora, ali i gospodarske aktivnosti i sadržaji koji su u funkciji iskorištavanja prostora koji je zaštićen, za razliku od parke šume, gdje se smije dogoditi samo ono što je u neposrednoj funkciji zaštite te park šume. Prema starim planovima, tako je bilo predviđeno povećanje smještajnih kapaciteta za od 600 do tisuću kreveta. Sadašnji hotel ima neki 140 – 150. Smatram da je tu šira društvena zajednica, od Općine, do Županije, pa sve do države, zakazala, odnosno, nije iskoristila mogućnost da otvori mogući širi razvoj Trakošćana – kaže Pintarić, koji nije odustao te vjeruje kako bi Dvor Trakošćan uskoro mogao dobiti status parka prirode.
– Svi stručni elementi postoje, utvrđeno je niz pozitivnih mišljenja, no potrebno je prvo imati cilj i ambiciju. Odlučiti je li cilj da se turizam na ovom području razvija ili koči. Jer razvoj se neće dogoditi sam od sebe, potrebno je donijeti odluku na državnoj razini. Sada se stvorila koordiniranost pojedinaca i političkih struktura, imali smo čak i jedan radni sastanak na tu temu i ja vjerujem da se je moguće da se u narednih godinu dana ovo područje proglasi parkom prirode te da se počnu stvarati pretpostavke za investiranje u Trakošćan, jer bez novih investicija, bez proširenja kapaciteta, nema niti ozbiljnijeg turizma. Uzalud je hvaliti se da samo šesti ili dvanaesti dvorac na svijetu, ako to ne znamo iskoristiti – zaključuje Pintarić.

U TIJEKU SU INTENZIVNE PRIPREME ZA POČETAK NOVE SEZONE

Novouređena suvenirnica nudi OPG proizvode iz čitave sjeverozapadne Hrvatske, kao i najam bicikla

Kako ističe ravnatelj Dvora Trakošćan Adam Pintarić, vrlo važan izvor prihoda je i novouređena suvenirnica “Drachenstein”, koja se nalazi u jednoj od gospodarskih zgrada podno dvorca, a s radom je započela u srpnju prošle godine. U njoj posjetitelji mogu pronaći brojne suvenire s oznakom Dvora Trakošćan, poput magneta, tanjura, mačeva i štitova, puzzli, šalica i slično, a novost je ta da se od sada u ponudi nalaze i proizvodi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sjeverozapadne Hrvatske. Upravo to, doznajemo od djelatnice suvenirnice, ono što je najviše privlači posjetitelje, koji uživaju u domaćoj hrani, likerima i, naravno, zagorskim vinima, te upravo to najradije ponesu kao uspomena s putovanja. Osim toga, suvenirnica omogućuje najam bicikla, pa posjetitelji mogu uživati i u višesatnoj vožnji parkom.
U tijeku su intenzivne pripreme za novu sezonu, koja bi trebala započeti 1. travnja, s još bogatijom ponudom za brojne goste, od kojih je na godišnjoj razini barem 30 posto stranaca.
U planu je i uređenje info centra za posjetitelje u sklopu suvenirnice, gdje bi na jednom mjestu posjetitelji mogli doznati sve o turističkoj ponudi čitave sjeverozapadne Hrvatske.