Marku Vargi iz Zlatara tek je 19 godina, a već je pokrenuo unosan posao koji, kako se čini, ima izrazito svjetlu budućnost. Ovaj tehničar za računalstvo izradom pametnih klupa pod nazivom QBen, koje postaju sve popularnije na javnim površinama zagorskih gradova i općina, službeno se počeo baviti ove godine, no, kako kaže, same pripreme za pokretanje tog posla počele su mnogo prije.
– Svakodnevno se susrećemo s raznim proizvodima na tržištu koji nam olakšavaju život, a pametna klupa trenutno je prvi koji smo plasirali na tržište. U pripremi je još projekata koje planiramo predstaviti na proljeće. Otvorio sam obrt, budući da je on u startu najjednostavniji za vođenje i ne oduzima puno vremena. To mi je veoma bitno jer sve slobodno vrijeme nastojim uložiti u daljnji razvoj. Trenutno nemam stalno zaposlenih, no okružen sam timom od 10 ljudi s kojima usko surađujem na razvoju novih proizvoda i poboljšanju postojećih. Na proljeće planiram zaposliti nekoliko mladih inovativnih ljudi koji bi se uklopili u cijelu ovu priču – otkrio nam je ovaj ambiciozni mladić te nam pojasnio na kojem principu funkcionira pametna klupa.

Kvalitetniji od konkurencije

– Pametna klupa izrađuje se od manje pametnih dijelova, pa kad sve spojite u jedno, dobijete pametniji proizvod. Šalim se. Proces izrade prvog prototipa trajao je oko godinu dana. Bitno je u samom startu biti kvalitetniji od konkurencije pa smo, kad govorim mi, mislim na moj tim, jer bez kvalitetnog tima i dobre organizacije nema ni finalnog proizvoda, sav napor uložili u to da dijelovi budu postojani i što kvalitetniji, pošto je klupa namijenjena za vanjsku uporabu i dostupna je na korištenje većem broju ljudi. Konstrukcija klupe izrađena je od korozijski postojanog čelika, a s gornje strane, na samom sjedištu, nalazi se staklo otporno na udarce i oštećenja. Što se konkurencije tiče, potrebno je napomenuti da se na hrvatskom tržištu nalazi oko pet proizvođača pametnih klupa, no jedini pravi konkurent nam je Include tj. njihova pametna klupa Steora. Naša klupa korisnicima omogućuje punjenje mobitela, tableta te ostalih uređaja koji se mogu puniti USB kablom. Klupa uz dva USB izlaza sadrži i bežično punjenje. Nismo zaboravili odmor kao prvotnu namjenu same klupe, stoga smo puno pažnje uložili u razvoj funkcionalnog dizajna. Tako je naša klupa idealne visine za prosječnog čovjeka, a u prvom dijelu šira je ne samo zbog bežičnog punjenja, već kako bi se oslobodio dio solarnih panela, čime se osigurava konstantno punjenje akumulatora – kaže Varga.

Klupa ima i ambijentalnu LED rasvjetu koja se uključuje neposredno prije zalaska sunca, a sama izračunava koliko još može svijetliti kako ne bi poremetila primarne usluge koje pruža korisnicima, a to je punjenje uređaja. Uz to sadrži i nekoliko senzora koji omogućavaju njen bolji i efikasniji rad. Neizostavan dio je i ugrađena automatska ventilacija koja hladi sjedište i osigurava cirkulaciju zraka.
– QBen ima i vlastitu platformu putem koje moji suradnici i ja znamo kako klupa funkcionira, nadgledamo njenu temperaturu te rad ostalih dijelova. Klupa je zasad postavljena samo u Krapinsko – zagorskoj županiji i to u Loboru, a ovaj mjesec predviđa se postavljanje i u Bedekovčini – ističe Marko.

Razvoj drugih proizvoda

Siguran je kako će, dugoročno gledajući, ovo biti unosan posao, no za sada svaki prihod ulaže u daljnji razvoj tehnologije.
– Kao što je već rečeno, cilj nam je razvoj drugih inovativnih proizvoda, ali i poboljšanje pametne klupe kao postojećeg proizvoda. Sljedeće godine nam je u planu izvoz u inozemstvo – dodaje.
U sklopu obrta otvorio je i servis računala, sa sjedištem u Zlataru.
– Glavni interes mi je elektronika u širem smislu, tj. proučavanje novih tehnologija pa se može reći da mi je hobi zapravo posao i obrnuto – kaže.
Ne razmišlja o odlasku iz Hrvatske, već bi svoj posao želio nastaviti razvijati upravo ovdje.
– Ovdje sam rođen i ovdje namjeravam ostati. Budućnosti u Hrvatskoj ima, ali sami odlučujemo kakva će biti. Nije lako, jer smo sa svih strana okruženi porezima i državnim nametima koji rastu proporcionalno povećanju javnog duga, no rješenje ne leži u iseljavanju, već cjelovitom pristupu koji fokus stavlja na ono što nam je potrebno da promijenimo situaciju. To su u prvom redu reforme u obrazovanju, poticanje samozapošljavanja, ulaganje u sektore koji dugoročno generiraju rast i sl. Mladima koji žele pokrenuti vlastiti posao poručio bih da dobro razmisle čime se žele baviti u budućnosti i ukoliko posjeduju potrebna znanja i vještine, da ih svakako iskoriste. No prije svega treba sagledati situaciju, procijeniti koliko je to isplativo i postoji li za željeni proizvod ili uslugu dostupno tržište – zaključuje Marko.