PREDSJEDNIK HSI-a ALEN SPIEGL O NAJAVI MINISTRICE DIVJAK I O TOME KOLIKO SU MLADI ZAGORCI ZAINTERESIRANI ZA INFORMATIKU

“Informatiku svakako treba uvesti kao obavezan predmet – pa živimo u 21. stoljeću”

Objavljeno: 20.08.2017. Jelena Jazbec

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak najavila je svoje prve velike poteze – već od listopada planira se pokrenuti projekt programiranja u osnovnim školama, a od školske godine 2018./2019. informatika bi za učenike petih i šestih razreda trebala postati obavezan predmet.
– U pripremi je izmjena zakonske infrastrukture koja nam je potrebna da možemo uvesti obavezan predmet informatiku. Plan je krenuti s petim osnovne, a nakon analize koja će pokazati koliko imamo nastavničkog kadra za taj predmet, vidjet ćemo postoji li mogućnost paralelnog uvođenja predmeta informatika u petim i šestim razredima – rekla je Lidija Kralj, novoimenovana pomoćnica ministrice za strategiju i opće obrazovanje.

Informatika se u školama provodi kao izborni predmet, i to prema zastarjelom programu iz 1994. godine, koji, primjerice, podučava učenike kako se računalo sastoji od utora za disketu. Prema novom planu Ministarstva, izborna informatika trebala bi postati obavezna, sa 70 sati godišnje, što znači da bi je učenici na rasporedu imali dva sata tjedno. Pripremljen je i novi kurikulum iz informatike, a njegovo uvođenje uključivalo bi i usavršavanje nastavnika, za što je moguće povući sredstva iz EU fondova.

Deficitarno zanimanje

Za uvođenje informatike kao obaveznog predmeta u škole, već se niz godina zalaže Hrvatski savez informatičara, čiji je predsjednik Krapinčan Alen Spiegl.
– U svakom slučaju informatiku treba uvesti kao obavezan predmet. Živimo u 21. stoljeću u kojem je sve upravljano pomoću računala – većih ili manjih. Svi ti pametni uređaji koji nas okružuju sadrže programe, a programe pišu ljudi. Želimo li biti u tijeku sa svjetskim trendovima, moramo početi upoznavati djecu s tim već u školi. Što ranije, to bolje – ističe Spiegl.
Na pitanje smatra li da je hrvatski obrazovni sustav spreman za takav potez, ističe kako potpune spremnosti nema, no poznavajući ljude koji rade u školama, siguran je da se relativno bezbolno to može uvesti u nastavu.

Alen Spiegl, predsjednik Hrvatskog saveza informatičara

– Za neka područja informatike sigurno se može od rujna ove godine početi s nastavom, no sa zahtjevnijim temama moglo bi biti problema zbog kadrova. Poznato je da su plaće u informatičkoj industriji među najvišima, a plaće profesora u školama daleko od toga. Ministarstvo bi minimalno trebalo, ako se uvede obavezna nastava informatike, organizirati dodatne edukacije predmetnih nastavnika, ne samo stručnih sadržaja, nego i pedagoško – metodičkog dijela nastave te osigurati materijalna sredstva, gdje prvenstveno mislim na računala i opremljenost informatičkih učionica. Uglavnom, može se, neće biti jednostavno niti za Ministarstvo niti za nastavnike, no koristi će biti – kaže, te dodaje da ga, kao predsjednika Hrvatskog saveza informatičara, najviše zanima uvođenje programiranja u redovnu nastavu.
– Da bi mogli programirati, morate razmišljati na jedan specifičan, analitički način, gdje je sve bitno. I to bi trebalo naučiti djecu. Kada se usvoji takav način razmišljanja, može se prijeći na rješavanje složenijih problema. S tim bi trebalo početi već u osnovnoj školi, da bi učenici vidjeli što znači programirati i da bi lakše mogli odlučiti o nastavku školovanja. Država želi poticati edukaciju deficitarnih zanimanja. Pogledate li koliko je nezaposlenih programera, vidjet ćete da ih nema. Postoji samo potražnja za programerima. Dakle, možemo programere smatrati deficitarnim zanimanjem. Jasno je da ne mogu svi biti programeri, kao što ne mogu svi biti pijanisti, slikari, glumci, pjevači, i košarkaši, ali zato u najranijoj dobi, osnovnoj školi, treba upoznati djecu s time što je to programiranje. Programeri stvaraju nešto što drugi koriste i mogu čak određivati trendove, lokalne ili globalne – ističe Spiegl, no svjestan je i kako nije sve u informatici programiranje, pa tako navodi primjer Švedske, gdje djecu u osnovnoj školi uče kako doći do informacija, te kako razlikovati kojoj informaciji vjerovati, a kojoj ne.
– I to je dio informatičke pismenosti. Što su mreže i internet? Kako to funkcionira? Kako koristiti najčešće korištene programe za obradu teksta, tablične proračune, baze podataka? Kako ispravno koristiti društvene mreže? Kako napraviti web stranice? Kako upravljati robotima? Pravila dobrog ponašanja u virtualnom svijetu? Informatika se koristi u svim područjima ljudske djelatnosti kao alat i mi moramo, kako ne bi zaostali za svijetom, dati mladima znanja koja će im pomoći u daljnjem životu i odabiru budućeg zanimanja. Iako neka djeca već i prije škole ovladaju nekim informatičkim vještinama (mobiteli, igrice, surfanje…), to nije sustavno učenje gdje se zna uzrok i posljedica. Dakle, nastava informatike treba početi što ranije, ali uz obavezno što bolje definiranje programa za svaku godinu školovanja – kaže Spiegl.

Zimska škola informatike

Svake godine u Krapini se organizira i Zimska škola informatike, koja na najbolji način pokazuje koliko su zapravo mladi u Hrvatskoj željni učenja i usvajanja novih znanja i vještina iz tog područja.
– Zagorci, kao i drugi mladi stanovnici Hrvatske, pokazuju veliko zanimanje za informatiku. Zimska škola informatike je najbolji dokaz – već u rujnu počinje ispitivanje hoće li se i ove godine održati, kako se prijaviti, koje radionice će biti… Pa svake zime minimalno 200 djece iz svih krajeva Zagorja provodi praznike učeći. Puno Zagoraca pronašlo je svoj život u informatici i mnogi su postali vrlo uspješni radeći s najnovijim tehnologijama i putujući svijetom. Nije potrebno reći da žive vrlo kvalitetan život – ističe Spiegl.
Međutim, navedena najava uvođenja informatike kao obaveznog predmeta otvorila je i pitanje je li ta odluka naznaka odustajanja od cjelokupne kurikularne reforme te kreće li se samo s parcijalnim rješenjima.
– Je li odluka ministrice odustajanje od kurikularne reforme ili ne, ne mogu znati. Ali znam da je Savez godinama predlagao Ministarstvu i javno istupao tražeći da informatika postane obavezan predmet. To što je ministrica matematičarka, samo govori da je bolje shvatila važnost ovog predmeta. Na nedavnom događanju u Ministarstvu, nevezanom za informatiku, ministrica mi je sama rekla da joj se kao predsjednik Saveza javim početkom rujna, kako bi se krenulo s razgovorima o budućem programu. Nadam se da će se kurikularna reforma nastaviti što prije i da ovo nije kraj reforme, nego samo mali dio s kojim se počinje – zaključuje Spiegl.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba