Timon Spiegl, 18-godišnjak iz Krapine, koji je upravo završio prirodoslovno – matematičku gimnaziju u Srednjoj školi Krapina tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja istaknuo se uspjesima na brojnim natjecanjima, a nedavno je bio među najuspješnijim hrvatskim učenicima na državnoj maturi. No do tog rezultata nije stigao slučajno, Timon je naime kao srednjoškolac sudjelovao nevjerojatnih na 18 županijskih i 11 državnih natjecanja i pritom je svake godine bio na državnom natjecanju iz matematike. Dobitnik je četiri Oskara znanja, koji se dijele za ostvareno prvo mjesto na državnim natjecanjima, ili za ostvarene medalje na Svjetskim olimpijadama. Tako je jednog dobio zbog osvajanja brončane medalje na Svjetskoj juniorskoj prirodoslovnoj olimpijadi (IJSO) u Indiji, jedan iz matematike, a dva u GLOBE natjecanju. Osim toga, osvojio je i treće mjesto na državnom natjecanju iz hrvatskog jezika i drugo mjesto na državnom natjecanju iz fizike. Naravno, imala je nešto u tome i genetika, oboje Timonovih roditelja su matematičari, otac Alen dipl ing. matematike, a majka Renata prof. matematike.
Fascinantan uvod, morate priznati, a Timona smo, prije nego što saznamo nešto više o njemu, upitali i postoje li još neka natjecanja na kojima je bilježio slične rezultate.
– Na međunarodnom natjecanju iz matematike, “Klokan bez granica” u kategoriji STUDENT1, a natjecalo se 150 učenika iz Hrvatske, bio sam ove godine drugi. Sa svojim 4. c razredom osvojio sam prvu nagradu na natječaju u organizaciji Europskog parlamenta – u programu Euroscola, zatim u ekipnom natjecanju iz matematike ove godine na Festivalu matematike u Puli, od 63 ekipe, moja je ekipa bila prva, a na Junior Freshhh natjecanju, u rješavanju zadataka iz područja prirodnih znanosti, kao član ekipe “Hiti te h Krampušnicu”, osvojio sam 2. mjesto među 483 prijavljene ekipe iz cijele Hrvatske.

Koliko ti vremena treba da bi se pripremio za pojedino natjecanje?

Ovisi o predmetu. Za matematiku se pripremam najviše, uostalom i zbog toga što subotom pohađam Centar izvrsnosti u Krapini. Na ostala natjecanja trošim puno manje vremena, u prosjeku tri dana prije samog natjecanja. Naravno, za međunarodnu olimpijadu sam se počeo pripremati tri mjeseca ranije.

Uspješan si na brojnim područjima, ali koji je tvoj omiljeni predmet, odnosno, što te najviše zanima?

Najzanimljiviji predmeti su mi matematika, filozofija, sociologija, glazbena i likovna umjetnost.

Bio si dakle i najuspješniji hrvatski učenik na državnoj maturi. Kakav si rezultat ostvario iz obaveznih predmeta i koje si izborne predmete polagao? Kako si se pripremao za to? Smatraš li da je državna matura zahtjevna i kako si se osjećao kada si od Ministarstva obrazovanja dobio posebnu nagradu za svoj uspjeh?

Engleski jezik, višu razinu, riješio sam 100 posto, matematiku, višu razinu, 96,67 posto, a hrvatski jezik, višu razinu, 96,88 posto. Od izbornih sam predmeta polagao njemački jezik, fiziku, politiku i gospodarstvo te sociologiju. Za maturu se nisam pripremao puno, otprilike dan prije. Smatram da zahtjevnost mature zapravo i nije toliko bitna koliko njena učinkovitost u ispitivanju naučenog. Prošlih su se godina pojavile mature koje su sadržavale pitanja o kojima ne uče svi, pa oni učenici koji su se dobro pripremili zapravo nisu imali priliku pokazati naučeno. Iskreno, taj sam dan trebao ići na more pa su mi pokvarili planove, ali sam ipak bio sretan što je Ministarstvo prepoznalo rezultate.

Što je, po tvojem mišljenju, dobro u hrvatskom obrazovnom sustavu, a što bi trebalo mijenjati?

Nažalost, moje je mišljenje o našem obrazovnom sustavu dosta negativno. Moj dojam je da naš trenutni sustav samo priprema za daljnje (sveučilišno) obrazovanje, umjesto da nas priprema za život. Od gradiva se najčešće uče samo suhoparne činjenice, koje praktički svi učenici zaborave dva dana nakon testa. Mislim da bi se bolji rezultati mogli ostvariti kad bi se drastično smanjio opseg gradiva te kad bi naglasak bio na njegovom razumijevanju. Osim toga, mislim da bi učenici u školi morali puno više raditi samostalno, kako bi stekli vještinu učenja za cijeli život, a ne samo kao obvezu za školu. Bilo bi dobro u predmete ubaciti i praktične vještine (kao npr. učenje o financijama na nastavi matematike ili spolni odgoj), koje će nam koristiti kasnije. Mislim i da bi obrazovanje trebalo koristiti cijelom društvu, tako da oblikuje pojedince sposobne živjeti u demokratskom uređenju. To konkretno znači da bi se učenike moralo upoznati sa suvremenom politikom i razviti vrlo bitne vještine kritičkog mišljenja, tolerancije, inicijativnosti, poduzetništva… Nažalost, u trenutnom se sustavu stvaraju upravo suprotne vrijednosti. Osim toga, učenike bi se, kao i cijeli kurikulum, moralo osloboditi predrasuda.
Na kraju, smatram da bi morao postojati učinkovit sustav poticanja profesora jer se u našem sustavu loši profesori tretiraju jednako kao i dobri pa se posljedično, većina, sve manje trudi..

Što namjeravaš upisati i zašto? Hoćeš li ostati u Hrvatskoj ili možda otići u inozemstvo?

Namjeravam upisati matematiku na Technische Universitätu u Berlinu. Naime, dobio sam stipendiju Njemačke agencije za akademsku razmjenu pa sam odlučio iskoristiti priliku.

Koji su tvoji planovi, odnosno, gdje vidiš sebe za deset godina?

Nemam pojma. Jedini planovi su mi da budem sretan.

Kako tvoji prijatelji i obitelj reagiraju na tvoje uspjehe? Tko ti je najveća podrška? Jesu li te roditelji ikada morali posebno poticati na rad i motivirati te?

Najveća su mi podrška roditelji i brat. Nisu, sve što radim jer to ja želim, a ne zato što to netko od mene traži.

Imaš li možda neke hobije? Što te najviše opušta?

Srećom u životu baš nemam stresa pa mi nije potrebno opuštanje. Inače volim plesati, planinariti, biti na internetu, čitati i družiti se s prijateljima.