Preteča današnjih zubara bili su krapinski neandertalci, drevni ljudi koji su još prije 130 tisuća godina obavljali određene popravke na zubima, piše Index.hr. Zahvaljujući studiji objavljenoj u časopisu “Bulletin of the International Association for Paleodontology”, otkriveni su ovi najraniji zubarski radovi u ljudskoj povijesti. Naime, na zubima neandertalaca pronađeni su tragovi čačkalica od bilja ili kostiju s kojima su oni čistili zube i na taj si način olakšavali zubobolju, no to nije sve. Bavili su se i obradom zubiju, pa je tako pronađen jedan zub koji je krivo rastao i gurao druge zube, a neandertalci su, kako bi uklonili neugodu, namjerno otkrhnuli neke njegove dijelove.

Ponašali se kao ljudi

U novom istraživanju koje je vodio David Frayer s University of Kansas, analizirana su četiri zuba lijevog dijela donje čeljusti, a rezultati govore u prilog brojnim drugim nalazima koji su pokazali da su neandertalci bili vrlo inteligentni, da su imali gen FOXP2 povezan s jezikom, odnosno govorom te da su imali razvijeno apstraktno razmišljanje, na što ukazuju umjetnički obrađeni predmeti poput orlovih pandži, pronađenih također u Krapini. Neandertalci su si znali olakšavati boljke i ponašali su se praktično kao ljudi.

Niži, snažniji rast

Moderni ljudi i neandertalci razišli su se na evolucijskom stablu prije nekih 300 do 500 tisuća godina. Prvi ostaci neandertalaca pronađeni su 1856. godine u njemačkom rudniku Neandertal, po kojem su i dobili ime. Živjeli su na ograničenom području koje se protezalo od zapadne Europe pa do središnje i sjeverne Azije. Bili su nižeg, ali snažnijeg rasta, uglavnom do 168 centimetara. DNA neandertalaca i suvremenih ljudi podudara se od 99,5 do 99,9 posto. Parili su se sa suvremenim ljudima, tako da svi ljudi izvan Afrike imaju između jedan i četiri posto neandertalskih gena. Izumrli su prije 30 do 40 tisuća godina.