Više od 50 tisuća građana dosad je potpisalo peticiju protiv uvođenja poreza na nekretnine koji bi se trebao početi plaćati od iduće godine. Kako piše Poslovni dnevnik, prvi korak bio bi pretvaranje postojeće komunalne naknade u porez, a drugi bi trebao uslijediti oko 2020. godine, kad se stvari malo uhodaju i kad država dobije preciznu sliku o imovinskom statusu svojih građana.
Potpisivanje peticija će malo podići prašinu pred lokalne izbore, no porez će se sigurno uvesti jer je to jedno od rijetkih obećanja iz reformskog paketa prethodne Oreškovićeve Vlade zbog kojega je Hrvatska dobila pohvalu iz Bruxellesa.
Ministar financija Zdravko Marić tvrdi da porez za najveći broj građana neće biti skuplji od postojeće komunalne naknade za koju vlasnici nekretnina i sada godišnje plaćaju oko 2,1 milijardu kuna.
2,4 milijarde kuna
On će objediniti tri dosadašnja javna davanja – komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor te spomeničku rentu, a Vladine procjene kažu da će u prvoj godini primjene donijeti oko 2,4 milijarde kuna. Za razliku od komunalne naknade koja se mora trošiti namjenski za održavanje i gradnju komunalne infrastrukture, nekretninski porez prihod je općeg tipa, pa mu je i namjena takva te će se koristiti za redovne troškove jedinica lokalne samouprave. No, uz postojeći komunalni doprinos, nacrt Zakona o komunalnom gospodarstvu predviđa i uvođenje građevinske rente, iz čega proizlazi da se komunalna naknada neće ukinuti, nego će se zamijeniti novim davanjem. Idućih tjedana Ministarstvo graditeljstva sastavit će prijedlog zakonskog rješenja o kojem će se raspraviti i u Vladi i u parlamentu. Jedno od najzanimljivijih pitanja iz tog zakona bit će za što će porezni obveznici od 1. siječnja 2018. plaćati građevinsku rentu? Ministar Kuščević tvrdi da građevinska renta neće biti zamjena za komunalnu naknadu, nego će se postojeći komunalni doprinos račvati u dva smjera – renta će se plaćati za korištenje postojeće infrastrukture, a doprinos za sudjelovanje u gradnji nove.
Porez i na zemljište
Hrvatska ima bogat nekretninski fond. Prema popisu iz 2011., na svaka dva stanovnika dolazi jedna nekretnina, stan ili obiteljska kuća. Porez će se plaćati na sve prostore bez obzira na to jesu li legalizirani ili nisu te nalaze li se unutar ili izvan građevinske zone, dakle na sve stambene, poslovne, garažne, pomoćne i razne prostore bez namjene. Predmet oporezivanja bit će i neizgrađeno građevinsko zemljište ako se nalazi unutar građevinskog područja, za koje je izdana građevinska dozvola, kao i napuštene kuće u kojima nitko ne živi. Poreznu obvezu, po tome, ne bi izbjegli ni vlasnici ruševnih zgrada ako se one nalaze unutar građevinskog područja. Postoji strah da će porez na nekretnine negativno utjecati na oporavak tržišta nekretnina. Cijene stanova i kuća padaju od 2008., a lagani oporavak osjeća se jedino u turističkim odredištima uz more, dok se u Slavoniji zbog iseljavanja stanovništva, kuće nude u bescjenje.