Na današnji dan 1872. godine umro je Ljudevit Gaj, a tim povodom delegacija Grada Krapine, Pučkog otvorenog učilišta Krapina, Osnovne škole “Ljudevit Gaj“ Krapina i KUD-a Ilirci obišla je arkadu iliraca na Mirogoju, položila vijenac i zapalila svijeće. Delegaciju su činili zamjenik krapinskog gradonačelnika Dragutin Kozina, ravnateljica POU Krapina Grozdana Pavlović, ravnateljica OŠ “Ljudevit Gaj” Dragica Belošević i tajnica KUD-a Ilirci Davorka Plukavec.

Ljudevit Gaj rođen je u Krapini, 8. srpnja 1809., a umro je u Zagrebu, 20. travnja 1872. Bio je političar, jezikoslovac, ideolog, novinar, književnik, te središnja osoba ilirskog pokreta koja je imala važnu ulogu i u hrvatskom narodnom preporodu. Smatra se i utemeljiteljem suvremenog hrvatskog pravopisa temeljenog na štokavštini. Godine 1830. objavljena je knjižica “Kratka osnova horvatsko – slavenskog pravopisana” u kojoj je predložen jednoslovni sustav s ishodištem na kajkavskom književnom jeziku. Godine 1835. u “Danici” u članku “Pravopisz” ostavio je jednoslove (č, š, ž), vratio se dvoslovima (dj, gj, lj, nj, tj), a uveo je ć i e. Gaj je osmislio Gajicu, latinično pismo koje je s vremenom doživjelo male promjene te je prihvaćeno u Hrvatskoj.

Zahvaljujući Ljudevitu Gaju i suradnicima, hrvatski je jezik 1847. godine umjesto latinskog proglašen službenim jezikom.