Dva su gospodarstva u Špičkovini zaražena ptičjom gripom, a sva nezaražena perad, ukupno 240 kljunova, će se, osim na tim dvama gospodarstvima, eutanazirati na još njih 15, koja su procijenjena kao kontaktna gospodarstva i predstavljaju potencijalnu opasnost za daljnje širenje ovog visoko patogenog virusa influence ptica podtipa H5N5, potvrdio je pomoćnik ministra poljoprivrede za veterinarstvo Damir Agičić na konferenciji za medije, na mjestu rada lokalnog kriznog stožera u Špičkovini.

Prvi simptom – uginuće

– Kao i dosad, ključna je blizina vode i ptica. Naime, divlja perad je ta koja prenosi virus na domaću perad, a širenje virusa je teško zaustaviti jer ptice lete, obolijevaju, ali manje ugibaju. Na domaću perad virus se prenosi izlučevinama i kohabitacijom, a prvi simptom je uginuće peradi. Čim su vlasnici zaraženih gospodarstva to primijetili, na teren su izašle veterinarske ekipe i provedene su mjere u zaraženom području. Napravljen je popis te je utvrđeno da postoji 15 kontaktnih gospodarstvima, na kojima se danas provodi eutanazija peradi. Imamo šest stručnih ekipa, inspektora, veterinara i veterinarskih tehničara koji se time bave, a eutanazirana perad odmah ide na spaljivanje – rekao je Agičić, dodavši kako je sreća u nesreći to što se uglavnom radi o mali uzgojima.
S obzirom na to da je prema dosadašnjim informacijama utvrđeno kako je perad na dvama zaraženim gospodarstvima bila propisno zatvorena, no na neki je način ipak uspjela doći u kontakt sa zaraženim divljim pticama, inspektori će nakon eutanazije ispuniti zapisnik o šteti, i vlasnici bi trebali dobiti odštetu, za najduže mjesec dana. Visina naknade procjenjuje se prema vrsti, kategoriji i dobi životinje. U konkretnom slučaju, zaražene nisu bile samo kokoši, nego i purani, guske i patke. Iako se virus ne prenosi na ljudi, i Zavoda za javno zdravstvo pozvali su vlasnike zaraženih gospodarstava da obave pregled.

Podnesene i prijave

Agičić je naveo kako ovime želi upozoriti vlasnike peradi da opasnost u Hrvatskoj još nije prošla i kako i dalje moraju držati svoju perad zatvorenom. U tu svrhu, već neko vrijeme na teren izlaze inspektori, koji provjeravaju pridržavaju li se vlasnici gospodarstava pravila, najčešće na temelju prijava. Podnesene su i prijave za one koji su uporni u nepridržavanju. Najveći problem, rekao je, predstavljaju mali komercijalni uzgoji, od nekoliko stotina peradi, jer tamo nisu savršene biosigurnosne mjere.
– Pozivam vlasnike peradi da ozbiljno shvate ovo upozorenje, jer i sami vidite da to nije nešto što se događa drugima, nego onima koji imaju perad – zaključio je.