DEFICITARNA ZANIMANJA

Prosječna plaća u zagorskoj metalurgiji je 4.900 kuna, učenici dobivaju stipendiju, a garantirano im je i zaposlenje – zašto još uvijek nedostaje radne snage?

Objavljeno: 06.03.2017. Jelena Jazbec

Krapinsko – zagorska županija već se niz godina bori s neusklađenošću potreba u gospodarstvu i obrazovnih programa, pa se tako iz godine u godinu ponavlja ista greška – za jedno radno mjesto fizioterapeuta, pristiže i stotinu molbi, dok poslodavci u građevinarstvu i metalurgiji muku muče s pronalaskom kvalificirane radne snage.
Tu su i predrasude prema trogodišnjim obrazovnim programima, zbog čega roditelji najčešće svoju djecu potiču da upišu četverogodišnje škole.

Upravljanje srednjim školama

Krapinsko – zagorska županija, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom Županijskom komorom Krapina, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Područnim uredom Krapina i Obrtničkom komorom KZŽ, pokrenula je prezentacije deficitarnih zanimanja u metalurgiji i građevinarstvu za učenike osmih razreda osnovnih škola, kako bi ih potaknula da upisuju one programe koji će im omogućiti sigurno zaposlenje na području županije. Tim povodom, uz financijsku podršku Županije, učenik Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok Karlo Mitok, s mentoricom Marinom Kanceljak Buhin, izradio je promo filmove tih deficitarnih zanimanja, koji su danas predstavljeni u prostorijama HGK ŽK Krapina.
Na području građevinarstva, u KZŽ moguće se zaposliti u 343 obrta te u 260 poduzeća. Prosječna plaća po zaposlenom je 3.100 kuna, a deficitarna zanimanja u tom području su stolar, tesar, monter suhe gradnje i zidar. Na području metalurgije, moguće se zaposliti u 131 obrtu te u 88 poduzeća. Prosječna plaća po zaposlenom je 4.900 kuna, a najtraženija zanimanja u tom sektoru su CNC operater, tokar i bravar. Upisivanjem tih programa, učenici od Županije dobivaju stipendiju tijekom čitavog obrazovanja, a garantira im se i zaposlenje na području županije, no sve to i dalje ne doprinosi rastu popularnosti tih zanimanja.
Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar smatra kako bi upravljanje srednjim školama do kraja trebalo prepustiti u ruke Županije, kako bi ona na temelju potreba u gospodarstvu mogla donijeti odluku o tome koje je nove programe potrebno uvesti, koje ukinuti, te na taj način potaknuti učenike da se školuju za ona zanimanja u kojima će lakše naći zaposlenje.
– Tražim da nam Ministarstvo prepusti na upravljanje škole do kraja, ili neka nam ih uzme. Ako je potreba gospodarstva da upišemo novo usmjerenje, onda to treba napraviti odmah, a ne da se čeka godinu ili dvije da se dobije suglasnost Ministarstva. Mi smo imali problema 90-ih godina s tekstilnom industrijom, a danas tekstilna industrija živi u Krapinsko – zagorskoj županiji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, i gotovo nigdje drugdje je nema. A mi više ne školujemo taj kadar, iako bi iste sekunde u tom zanimanju 150 ljudi moglo naći posao – istaknuo je Kolar.

Previše radnika na Zavodu

Međutim, problem tekstilne industrije, ali i mnogih drugih deficitarnih zanimanja, jest niska plaća, zbog čega i nastaju predrasude vezane uz trogodišnje obrazovne programe.
– Naravno da je želja svih nas da u zanimanju kojim se bavimo, zaradimo čim više, no prosjek u metalskoj industriji na području KZŽ, koji iznosi 4.900 kuna, treba pozdraviti i mislim da to nije mala plaća. S druge strane, treba razmišljati da na Zavodu za zapošljavanje imamo previše i kvalificiranih i nekvalificiranih radnika, koji ne mogu ostvariti niti plaću od tri tisuće kuna. Idemo najprije zaposliti sve njih, neka ostvare 3,5 ili četiri tisuće kuna plaće, pa ćemo tek onda raspravljati o tome jesu li plaće velike ili male, odnosno, onda ćemo vidjeti kako će se razvijati gospodarstvo – rekao je Davor Pleško, predsjednik OK KZŽ.
S njime se složio i predsjednik HOK-a ŽK Krapina, Josip Grilec.
– U današnje vrijeme, pogotovo mladi ljudi koji moraju prehraniti obitelj, dolaze u situaciju kada moraju prihvatiti bilo kakav posao, neovisno o tome jesu li se školovali za frizera, fizioterapeuta ili trgovca. I tada tek ti ljudi postaju frustrirani, jer vide da su se četiri godine školovali za nešto što nitko ne treba – istaknuo je Grilec.
U poticanje mladih da upišu deficitarna zanimanja, uključio se i HZZ Područni ured Krapina, pa učenicima koji upisuju obrazovne programe za zidara, mesara, pekara i tesara, plaća troškove liječničkog pregleda.
Prve prezentacije deficitarnih zanimanja za učenike osmih razreda počinju danas, u Osnovnoj školi Augusta Cesarca u Krapini.

Promo film o građevinarstvu možete pogledati OVDJE.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba