Osiguravatelji i dalje po starom

Zagorci još plaćaju i po tisuću kuna veću premiju autoosiguranja od Daruvarčana. Do kad više?

Objavljeno: 28.02.2017. mladenmandic

Zašto Zagorci, uz Zagrepčane moraju plaćati najskuplje osiguranje u Hrvatskoj? Naime, većina osiguravatelja i dalje, bez obzira na liberalizaciju tržišta, primjenjuju zastarjele zone rizika prema kojima je Hrvatska podijeljena u sedam zona. U najrizičniju sedmu zonu tako spadaju Krapina i Zagreb, dok u najmanje rizičnu, prvu zonu, spada samo Daruvar. Primjerice, kako piše Večernji list, za isti ćete automobil osiguranje u Zagrebu ili Krapini platiti 2202,14 kuna, u Karlovcu će vozač platiti 1651,60 kuna, a u Daruvaru skoro upola manje nego vozač s krapinskim registarskim oznakama – samo 1255,20 kuna.
Iako iz Hrvatskog ureda za osiguranje kažu kako nekadašnjih sedam zona rizika više nema, već osiguravatelji autonomno određuju rizike, te da mogu samostalno određivati cijene za pojedina područja, oni se još uvijek većinom vode po starim zonama rizika. Zagorci su s pravom ogorčeni.

Nasljeđe iz Jugoslavije

– To je strašno kako se obračunava premija obaveznog osiguranja i toga ima samo u Hrvatskoj. Mislim da bi premija osiguranja za sve u Hrvatskoj trebala biti ista. Naslijedili smo nešto još iz vremena bivše Jugoslavije, kad nismo imali autoceste i kad je stara Zagorska magistrala doista bila “cesta smrti”. No, sad svi koji dolaze u Hrvatsku putuju autocestom i nema potrebe da mi Zagorci sada plaćamo najskuplje osiguranje u državi – rekao nam je 48-godišnji grafičar iz Krapine Dražen Miljan.
Slično misli i njegov 55-godišnji sugrađanin, umirovljenik Tomislav Nežmahen.
– Mi Zagorci smo kažnjeni jer su se nekad Turci iz Njemačke vozili po našim cestama i radili nesreće. Mislim da nije pošteno da sada Zagorci i po tisuću i više kuna, plaćaju više nego vozači u Daruvaru, Lipiku ili Pakracu. Zašto Zagorci uvijek po svemu moraju najgore proći – pita se Nežmahen.
Inače, prema podacima MUP-a, u PU bjelovarsko – bilogorskoj ima 62.259 vozača, a oni su lani skrivili 722 prometne nesreće. U PU požeško – slavonskoj u koje spadaju Lipik i Pakrac je 50.386 vozača, a skrivili su 472 nesreće, dok je u Krapinsko-zagorskoj županiji 68.938 vozača koji su lani skrivili 727 prometnih nesreća.
U PU zagrebačkoj trenutačno je izdano 601.578 vozačkih dozvola, a lani su ti vozači skrivili 7964 nesreće. Prije tri su godine inače osiguravatelji ukinuli zone rizika za tegljače s obrazloženjem da se teretna vozila većinom koriste za međugradski prijevoz te se ne zadržavaju samo na području grada gdje su registrirana, dok je za osobne automobile sve ostalo po starom, pa veliki broj vozača zbog toga plaća nerealno veću cijenu od vozača u drugim dijelovima Hrvatske. Iako je veća vjerojatnost da se prometna nesreća dogodi u Zagrebu, nego u Daruvaru, Lipiku ili Pakracu, ali zar zato i Zagorci, uz Zagrepčane, moraju plaćati najskuplju cijenu obaveznog osiguranja?

Fiktivne registracije

Zbog nižih cijena obaveznog osiguranja upravo je Požeško – slavonska županija, druga po broju registracija novih automobila u 2016. godini, no to su uglavnom vozila registrirana na tvrtke koje samo zbog toga na tom području i imaju svoje ispostave. Broj novoregistriranih automobila u dvije županije, Bjelovarsko – bilogorskoj i Požeško – slavonskoj, stoga je posljednjih godina nesrazmjeran s brojem stanovnika i brojem vozača.
Tako je, piše Večernji list, prošle godine Požeško – slavonska županija, prema podacima Promocije plus, imala 3992 registracije novih automobila i izbila je na drugo mjesto, odmah iza Grada Zagreba i Zagrebačka županija s 15.779 registracija, a bila je ispred Splitsko – dalmatinske (3386) i Primorsko – goranske županije (3265). Na petom je mjestu bila Bjelovarsko – bilogorska županija u koju spada grad Daruvar s 3245 registracija. Nerealno velika razlika između cijena osiguranja automobila tek fiktivno motorizirala zapadnu Slavoniju, iako je svima jasno da većina vozila koja nose daruvarsku tablicu gotovo nikad ni ne prometuju u te dvije županije.



Ograničenja na autocestama treba smanjiti

Na našim autocestama dionice su gdje se vozi brže nego što dozvoljavaju građevinske dozvole. Veliki dio hrvatskih autocesta projektiran je naime za najveće brzine do 120 km/h, a nepisano je pravilo da se njima vozi i 10 kilometara brže od signalizacijom propisanih 130 km/h. Kako piše Auto start, nevjerojatno je da koncesionari autoceste A3, bez obzira na inspekcijski nalog, od Gubaševa do Krapine godinama ignoriraju naredbu da po hitnom postupku znakove ograničenja od 130 km/h zamijene onima od 100 km/h. Ista autocesta po projektnoj dokumentaciji i građevinskoj dozvoli, naime smije dopuštati samo maksimalne brzine do 120 km/h.



SABORSKI ZASTUPNIK SINIŠA HAJDAŠ DONČIĆ:

Umjesto regionalnog principa, treba uvesti osobnu odgovornost

Saborski zastupnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić rekao nam je kako je apsolutno protiv regionalne primjene načina sustava obaveznog autoosiguranja i time bi se trebalo pozabaviti Ministarstvo financija i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA).
– Umjesto regionalnog principa, trebala bi se uvesti osobna dogovornost. To znači da bi više trebali plaćati oni koji rade veće štete i imaju više prekršaja, a manje oni savjesni vozači koji nisu imali sudar i nemaju prometnih prekršaja. To bi bilo najpravednije i najidealnije rješenje – rekao nam je Siniša Hajdaš Dončić.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba