– Život uz ovu državnu cestu postao nam je prava noćna mora, naročito za vrijeme ljetnih mjeseci kada ovom cestom od ranog jutra od pet sati, pa sve do 18 poslijepodne, dnevno prođe i više od 200 kamiona i šlepera natovarenih šoderom. Sve što poduzimamo kod nadležnih da se ovom jednom stane na kraj, kao da govoriš zidu. Saslušaju te i opet sve ide po starom – govore 68-godišnji Josip Osredečki i njegova supruga, također 68-godišnja Josipa.
Mještani krapinskog naselja Žutnice, žrtve su izgradnje slovenske Pyhrnske autoceste, 13 kilometara duge trase od mjesta Dražinci blizu Ptuja, do Graničnog prijelaza Macelj. Slovenci naime kameni materijal voze iz kamenoloma Gorjak iz Gornjeg Jesenja i to Državnom cestom D74 Đurmanec – Žutnica – Jesenje – Bednja koja je zbog prolaska teških kamiona puna udarnih rupa i oštećenja, a pojavljuju se i odroni, posebice za proljetnih mjeseci kada se zemlja počinje odmrzavati.

Dokle će izdržati?

– Ne znamo više ni sami što bi napravili. Pitamo se samo dokle će cesta koja je napravljena prije otprilike 40-ak godina izdržati. Slovenci rade autocestu, a vožnjom kamenog materijala uništava se ova naša. Sad još je dobro, jer se toliko ne vozi, ali sad u ožujku kad počne ljepše vrijeme, više se neće moći živjeti. Kad ujutro u koloni iz kamenoloma krene sedam, osam kamiona, s brzinom 70 do 80 kilometara na sat, cijela kuća počne se tresti. Policija kontrolira brzinu i količinu tereta, no čim zaustave jedan kamion, vozač odmah zove sve druge vozače jer su jako dobro umreženi i sve najčešće ostane samo na jednom kamionu. Zbog svega, mi koji živimo uz cestu, zbog gustog prometa svakodnevno strahujemo i da netko ne strada na cesti, ali i da se koji kamion slučajno ne zaleti u kuću. Jao si ga nama ako se to dogodi – priča nam bračni par Osredečki.
Josip dodaje kako je, kad je počeo graditi kuću, osnovni uvjet bio da kuća bude najmanje deset metara od ceste, a onda prometa gotovo i nije bilo, pa se na cesti mogao igrati i badminton. No, danas ih je strah i prošetati cestom ili je prijeći kako ih koji kamion ne bi pregazio. Pokazao nam je i pukotine i na novoj i na staroj kući, koje su nastale uslijed vibracija često i pretovarenih kamiona.

Rekonstrukcija ceste

– Stalno govore o rekonstrukciji ceste, no čujemo da ona neće početi sve dok se ne napravi cijela dionica autoceste od Maclja do Maribora, jer će se kamenim materijalom, doznali smo, graditi cijela dionica do Maribora, a to bi moglo potrajati godinama. Osim toga, kad i počne rekonstrukcija, uzet će nam još tri-četiri metra dvorišta, više ispred kuće neću moći parkirati niti auto, a cesta će mi doći praktički na sam kućni prag – rekao nam je Josip.
Dodao je kako općina Jesenje i od kamenoloma i od smetlišta ubiru rentu, a budući da je taj dio općine Jesenje nenastanjen, najveće posljedice i od kamiona i od smetlišta moraju podnositi mještani Žutnice koji spadaju pod grad Krapinu.
Josipov susjed Alen Vrhovec također nam je pokazao nekoliko pukotina na kući te dodao i kako se preko ljeta, po najvećim vrućinama uopće ne mogu otvoriti prozori zbog prašine, a kad ih slučajno otvore, dnevno po tri četiri puta moraju brisati prašinu. Dodao je i kako su nekoliko puta tražili i da se za ljetnih mjeseci cesta polijeva, no sve njihove molbe bile su uzaludne.

Odgovora iz Hrvatskih cesta i Lapora d.o.o. nema

Upit hoće li Slovenci nakon što završe s prijevozom kamenog materijala za spomenutu trasu ceste, na bilo koji način obeštetiti Hrvatske ceste, kada će se i ako uopće hoće ta cesta obnavljati, uputili smo i Uredu za odnose s javnošću Hrvatskih cesta, no još prije osam, devet mjeseci dobili smo odgovor kako je iniciran sastanak s nadležnim institucijama. Na ponovno pitanje što je poduzeto za rješavanje tog problema, odgovor nismo dobili. Isto tako upit smo prije dva tjedna postavili i vlasniku poduzeća Lapor. d.o.o koje eksploatira kamenolom, Goranu Večkoviću, no odgovor također do jučer nismo dobili.

NAČELNIK JESENJA IVAN MALIGEC

Od kamenoloma dobivamo pet puta manje nego prije – samo 200 tisuća kuna

Načelnik općine Jesenje Ivan Maligec na objede mještana Žutnice kako Jesenje ubire rentu i za smeće i za kamenolom, a oni su u najvećim problemima zbog smetišta i kamenoloma Gorjak kaže da od kamenoga i rente sada dobivaju čak pet puta manje nego nekada.
– Nekad smo od kamenoloma dobivali oko milijun kuna, a sada samo oko 200 tisuća kuna. Država sve uzima sebi – rekao je Maligec, dodavši i kako je zakon takav da jedinice lokalne samouprave na kojima se kamenolom i smetište nalazi dobivaju novac od rente, a činjenica je kako su i smetlište i kamenolom na području općine Jesenje. Na upit o rekonstrukciji ceste, Maligec kaže da je ona trebala već započeti, no očito za to nema novca.