S početkom iduće godine, poreznom reformom na snagu stupa 15 novih ili izmijenjenih poreznih zakona koji će se dotaknuti uvjeta života i rada svih poreznih obveznika, građana i tvrtki. Najveću financijsku težinu i dugoročni utjecaj imat će promjene u sustavu poreza na dohodak, na dobit i PDV-a. Porezno rasterećenje plaća provedeno je kroz povećanje neoporezivog osobnog odbitka s 2600 na 3800 kuna mjesečno, te većih odbitaka za djecu i uzdržavane članove obitelji.

Rasterećenje većih plaća

Kako piše Večernji list, Ministarstvo financija, procjenjuje da od siječnja iduće godine, porez na dohodak više neće plaćati oko 1,5 milijuna hrvatskih građana, među kojima prevladavaju umirovljenici s mirovinama manjim od 3800 kuna, zaposleni s nižim plaćama, kao i oni za s nešto višim plaćama ako imaju barem dvoje ili troje djece. Velika većina građana koji zarađuju manje od prosječne plaće, uopće neće plaćati porez, a ostalima će se povišica kretati od nekoliko kuna do čak dvije tisuće kuna za one neto plaće koje se kreću oko 20 tisuća kuna. Rasterećenjem većih plaća kroz spuštanje najveće porezne stope na 36 posto i dizanjem poreznog razreda za primjenu te stope, oslobađa se prostor za nagrađivanje stručnjaka i privlačenje investitora koji ciljaju na visokosofisticirane industrije. Hrvatska ima oko 60 tisuća zaposlenih koji mjesečno zarađuju više od deset tisuća kuna mjesečno. Na toj razini plaća povišica je, ovisno o broju djece, od 100 do 400 kuna, no problem ovakvog povećanja plaća je što ono zaobilazi ljude čija su primanja toliko niska da ni sad ne plaćaju poreze. Naime, 300-tinjak tisuća radnika vrti se oko minimalca. Ministarstvo financija procjenjuje da će kompletan porezni paket, tvrtkama i građanima ostaviti oko dvije milijarde kuna, koje će se većim dijelom preliti prema višem srednjem sloju i bogatijima, a da bi siromašnijima kompenzirali razliku, išlo se na smanjenje PDV-a za struju i odvoz smeća te povećanje minimalne plaće.

Stimulacije za djecu

Roditelji s više djece doista su dobili velike porezne stimulacije, no druga je stvar kolika su im bruto primanja i mogu li ih iskoristiti. Nadalje, od iduće će se godine povećati rodiljske naknade za drugih šest mjeseci na 4000 kuna za zaposlene i 2328 kuna za nezaposlene majke. Predviđaju se i ustupci za troškove reprezentacije, posebno kod malih poduzetnika i samostalnih profesija, a i granica za ulazak u sustav PDV-a diže se sa sadašnjih 230 tisuća kuna na 300 kuna, no rastu trošarine na duhan i osobne automobile. Obitelj koja će u prvom dijelu godine kupiti prvi stan dobiva četiri posto poreza na promet nekretnina – u prosjeku oko 25 tisuća kuna nove obaveze – no onima koji se strpe do drugog dijela godine, dodatni bi se teret mogao kompenzirati kroz državnu subvenciju mjesečnih rata. Za mlađe od 45 godina, za stan vrijedan 50-ak tisuća eura, porez na promet nekretnina bit će dvije tisuće eura, dok bi državna stimulacija u četiri iduće godine bila oko 11 tisuća eura. Oni koji kupuju drugi stan proći će jeftinije jer porez pada s pet na četiri posto, što je oko 5000 kuna manje.