Impressum  | Oglašavanje
Prijava |  Registracija

Aktualno

Aquae Vivae

Nisu problem samo meso i jaja



Iako imamo viška meda, loš, ali i patvoreni uvozni med preplavio je hrvatsko tržište

28. studenoga, 2016. | autor Mladen Mandić
Iako imamo viška meda, loš, ali i patvoreni uvozni med preplavio je hrvatsko tržište
Gospodarstvo

Iako je med jedan od rijetkih poljoprivrednih proizvoda kojeg imamo viška te nema potrebe za njegovim uvozom, u Hrvatski se svake godine uveze nekoliko stotina tona meda. Lani su uvezene 853 tone, što je čak šest puta više nego prije samo pet godina. Iako je ove godine sezona podbacila, hrvatski proizvođači meda jednostavno ne mogu konkurirati niskoj otkupnoj cijeni strane konkurencije, prisiljeni su ga prodavati u bescjenje, dok se, s druge strane, hrvatskim potrošačima na policama trgovina “servira” strani med, najčešće iz dalekoistočnih ili južnoameričkih zemalja sumnjive kvalitete i porijekla.

Kineski med po 1,30 eura

Dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Ivan Mravak tako je čak 600 kilograma meda ove godine morao prodati na slovačko tržište i to po cijeni od samo 18 kuna, što je mizeran iznos, kad se uzme u obzir da se na održavanje jedne košnice potroši više od 20 kuna. Navodno se kilogram kineskog meda danas nabavlja po cijeni od samo 1,30 eura i onda ga distributeri izmiješaju čak i u omjeru 90 naprama deset posto i onda teglicu od 900 grama takvog meda u kojoj je većina, kineskog, argentinskog ili čileanskog meda, prodaju u trgovinama nerijetko po cijeni većoj i od 60 kuna.

Zahtjevi pčelara

No, to kupac uopće ne zna s obzirom da na deklaraciji jedne takve mješavine meda, pod zemlja porijekla, piše “EU i treće zemlje”. Hrvatski pčelari stoga od Ministarstva poljoprivrede zahtijevaju da se to ispravi, odnosno da na etiketi bude precizirana zemlja porijekla, kao i točan omjer domaćeg i uvoznog meda te da se spriječi prodaja krivotvorenog meda uz prometnice i po štandovima. No, uz jeftini uvozni med, kažu pčelari, često se na policama trgovina zna naći i patvoreni med na što bi više pažnje trebala posvetiti i inspekcija. U nastavku donosimo priču dvojice zagorskih pčelara.



HRVATSKI PČELARSKI SAVEZ

Poticaji i do 60 posto

Hrvatski pčelarski savez kroj svoj Nacionalni program pomoći pčelarima, sufinancira nekoliko mjera. Kroz poticajne mjere, pčelari dobivaju do 60 posto potpore od utrošenog novca i to za nabavku opreme, pomoć pčelarima koji sele svoje pčelinje zajednice, odnosno za kupnju vozila i kontejnera za selidbu pčela, za nabavku lijekova protiv pčelinjih bolesti, za analizu kakvoće meda te za obrazovanje pčelara.



MLADEN PAUČNIK IZ TOMAŠEVCA KRAJ KLANJCA ŽIVI ISKLJUČIVO OD PČELARSTVA

“Cijenu nam ruši kineski med upitnog porijekla i loše kvalitete”

Mladen Paučnik, 54-godišnjak iz Tomaševca pokraj Klanjca, jedan je od najvećih pčelara u Krapinsko – zagorskoj županiji i predsjednik je klanječke Pčelarske udruge “Kvirin Broz”. Ima 120 pčelinjih zajednica u 140 košnica, i to na tri lokacije – kod obiteljske kuće u Tomaševcu, u Policama, i u Strmcu Sutlanskom. Budući da je trenutno nezaposlen, prodaja meda mu je danas osnovni izvor prihoda. Godišnje proizvodi do tri tona meda, no ove godine, unatoč tome što je svoje košnice tijekom proljeća kamionom prebacivao u Liku, sakupio je tek oko 1700 kilograma – bagremovog, cvjetnog, livadnog i miješanog meda.

Zlatna medalja

Ovogodišnji je dobitnik zlatne medalje za cvjetni med na Županijskoj smotri koja je u okviru “Zahvale jeseni” održana u Klanjcu. – U Zagorju je oko 450 registriranih proizvođača meda koji proizvode uglavnom najcjenjeniji bagremov med, ali i sve ostale vrste medova. Ove godine zbog kasnog mraza, bagremovog meda skoro da uopće nije bilo, tako da se većina zagorskih pčelara orijentirala na livadni, cvjetni i miješani med, no cjelokupna sezona u potpunosti je podbacila – rekao nam je Mladen Paučnik. Dodao je i kako je unatoč nekoliko puta manjim količinama meda nego u normalnim godinama, cijena meda ostala na onim prošlogodišnjima.

U rinfuzi duplo manje

– Na kućnom pragu u staklenkama med našim stalni potrošačima prodajemo po 50 kuna, no na veliko, u rinfuzi, cijena koju nam nude otkupljivači je upola manja – 20 do 30 kuna. Istu cijenu meda imaju i u našem okruženju u Srbiji i u BIH-u i oni nam nisu nikakva konkurencija, no cijenu nam ruši kineski med i to onaj najčešće upitnog porijekla i loše kvalitete. No, i takav uvezeni med u trgovinama već košta više od 40 kuna, pa onda za desetak kuna razlike, naši stalni kupci radije kupuju domaći med, nego onaj uvozni iz dalekoistočnih zemalja – rekao nam je Mladen Paučnik.



Prepoznatljivost na tržištu

“Originalne staklenke bi nam umnogome pomogle” Mladen Paučnik nam je rekao kako bi originalne staklenke koje se nastoje uvesti pri pakiranju meda, a za sada se još uvijek traži idejno rješenje za izgled staklenki, hrvatskim pčelarima umnogome pomogle pri prepoznavanju proizvoda na tržištu. – Slovenci već imaju ovakav model i to se pokazalo kao dobro rješenje. Poznato je kako naši ljudi radije kupuju kvalitetne hrvatske proizvode od onih uvezenih i mislim kako bi nam jedinstvena staklenka za kvalitetan hrvatski med umnogome pomogla – rekao nam je Paučnik.

 



ZDRAVKO BEDENIKOVIĆ, PREDSJEDNIK SAVEZA PČELARSKIH UDRUGA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE

“Najbolji indikator kvalitete meda je – cijena”

Zdravko Bedeniković iz Pregrade predsjednik je Saveza pčelarskih udruga Krapinsko- zagorske županije. Pčelarstvom se bavi 10 godina, a trenutno posjeduje 35 košnica. Na pitanje hoće li doći do poskupljenja meda zbog izrazito loše sezone koju su imali domaći pčelari, odgovara kako za to nema straha.
– Unatoč lošoj sezoni, poskupljenja neće biti. Meda gotovo da i nema, pa nema ni smisla povećavati cijenu, ne može se ništa puno zaraditi na tome. Prosječna cijena i dalje ostaje 50 kuna po staklenki od 900 grama – otkriva.

Problem deklaracije

Za kineski međ kaže kako je isti kao i svaki drugi uvozni proizvod, no postavlja se pitanje postoji li nekakva kontrola toga što se uvozi te kako se on deklarira.
– Naime, problem je to što, prema Pravilniku o medu, treba se navesti zemlja porijekla, ali postoji i dodatak, a to je da, ako se taj med pomiješa s medom iz Hrvatske, a to može biti 10 posto domaćeg meda i 90 posto uvoznog, onda je dovoljno na deklaraciju napisati “Mješavina meda proizvedenog u zemljama EU i izvan EU”. Dakle, tu potrošač ne može znati odakle je taj med. Pitanje je je li ovo što se uvozi iz Kine stvarno med ili mješavina meda, nekakve patvorine, jer ne postoje nikakve analize toga i to je ostalo nedorečeno. Nažalost, nitko valjda nema volje da bi se ušlo u trag tome – kaže.

Bagremov med

Domaći pčelari protiv uvoznih se proizvoda bore različitim mehanizmima, a trenutno je u tijeku poduzimanje dviju važnih akcija.
– Na razini županije, naš savez pokrenuo je akciju zaštite zagorskog bagremovog meda. To će biti strogo kontrolirana proizvodnja, no, potrebno je čekati godinu – dvije da bi se završio postupak i da bi nam to bilo odobreno. Drugi mehanizam zaštite je staklenka koju bi mogli kupiti isključivo pčelari i koju ne bi mogli puniti oni koji se bave uvozom meda i punjenjem, nego isključivo oni koji proizvode med, tako da onaj tko kupi med, bude siguran da je to med domaćih pčelara. No, to je isto dugotrajna procedura. Tek se krenulo s razradom dizajna, i proći će još neko vrijeme prije nego što se realizira ta ideja – otkriva Bedeniković, te ističe kako je najbolji indikator kvalitete meda – cijena.
– Ako se negdje na tržnici med prodaje po 35 kuna, onda onaj koji kupuje mora dobro razmisliti je li to stvarno med ili nije – zaključuje.

Podijelite na društvenim mrežamaShare on Facebook0Tweet about this on TwitterShare on Google+0Share on LinkedIn0

Komentari