Profesorice matematike iz Srednje škole Bedekovčina, Daniela Usmiani i Sanja Videk, zahvaljujući Erasmus+ projektu pod nazivom “Prema modernoj školi”, dobile su jedinstvenu priliku za sudjelovanje na seminaru u finskom glavnom gradu Helsinkiju, gdje su otkrile dvije iznimno važne stvari – zašto je finsko školstvo trenutno jedno od najboljih u Europi te kako novostečena znanja iskoristiti i u Hrvatskoj.
– Temelj novog kurikuluma u Finskoj je Phenomena Based Learning, način poučavanja u kojem učenik iskustveno dolazi do zaključaka. Učeniku se ponudi nekoliko tema vezanih uz nastavnu cjelinu, i on sam odabire koju će temu obrađivati i kako. Eksperimentira, istražuje, proučava… Profesor je tu više kao mentor, tj. njegov je zadatak da učenika usmjeri i pokaže gdje može doći do podataka koje traži, a na učeniku je da procijeni što mu je potrebno od šume podataka koje može pronaći na internetu. Kod učenika se nastoji razviti kritičnost prema informacijama na internetu, kao i odgovornost za sve što radi. Znači, osobine koje su mu potrebne i u životu – otkrivaju profesorice, te ističu kako su finske škole građene prvenstveno kako bi bile ugodne učenicima.

Besplatni obroci

– Svaka škola ima veliki prostor namijenjen odmoru učenika, u kojem su fotelje, stolovi za stolni tenis, a učenici imaju slobodu kako će urediti taj prostor. I u učionicama imaju fotelje i kauč. Radionice u strukovnoj školi bogato su opremljene, a pružaju usluge i vanjskim klijentima po sniženim cijenama, primjerice vlastiti restoran koji vode učenici, frizerski salon i sl. Cijela škola je uređena kao topli kutak učenika u koji on rado dolazi. Svaki učenik ima pravo na besplatan, kuhani obrok, od čega je jedna linija samo za vegetarijance. Učionice su prozračne, bogato opremljene, npr. učionica za glazbenu kulturu opremljena je akustičnim gitarama, električnim gitarama, bubnjevima, miksetom… Profesori dijele kabinete, u kojem svaki ima svoj kutak i svatko ima svoj laptop – kažu profesorice, te dodaju kako se finski razredi sastoje od najviše 15 učenika, a u sklopu škole postoji i škola za učenike s posebnim potrebama, jer je cilj što više te učenike integrirati u redoviti nastavni proces. Svaki učenik s posebnim potrebama ima i svojeg asistenta u nastavi. S obzirom na to da je stanovništvo raznoliko, velika se pažnja pridaje i poštivanju različitosti, pa je tako normalno da u vrijeme vjeronauka, svako dijete prisustvuje satu učenja o svojoj vjeri, neovisno o tome kojoj religiji pripada. U sedmom razredu obavezan je predmet domaćinstvo, u sklopu kojeg učenici samostalno pripremaju obroke.
Učenici imaju puno slobode u odabiru načina rada tijekom nastave, pa tako mogu sami odabrati žele li zapisivati na satu ili ne, a dopušteno im je i korištenje mobitela.

Prilagodba novim potrebama

Profesorice Usmiani i Videk kući su se vratile pune dojmova, a velika im je želja svoja iskustva prenijeti i na sustav rada u svojoj školi, kako bi on bio što efikasniji.
– Naši nastavnici nisu ništa lošiji od finskih, samo je društvo to koje uvelike čini promjenu, način na koji se gleda na obrazovanje u društvu. Jednostavno se prilagođavaju novim potrebama, državni je cilj da stvara mlade ljude sposobne racionalno i kritički promišljati, biti spremne na promjene, prihvaćati različitost. U Finskoj se kurikulum mijenja svakih 10 – 15 godina, a kod nas? Svaki bi nastavnik treba otići na ovakav seminar, u kojem može ući u učionice finskih škola, ne samo da stekne nova saznanja, već i da proširi vidike, da vidi svoje mjesto u svemu tome i unaprijedi svoje poučavanje. Toliko smo dobri koliko ulažemo u sebe i onda te vidike prenesemo na našu djecu – zaključuju profesorice.