Tijekom nedavnog posjeta općini Konjšćina, i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić odao joj je priznanje, jer ta općina prednjači, ne samo u Krapinsko – zagorskoj županiji, nego i šire, po svojim vizijama i brojnim uspješnim razvojnim projektima. Iza njih stoji općinski načelnik Mirko Krznar, kandidat HDZ-a za ulazak u Sabor kojeg možete zaokružiti pod brojem 7. na listi HDZ-a u III. izbornoj jedinici. Riječ je o iskusnom političaru, jednom od najaktivnijih vijećnika u Krapinsko – zagorskoj županiji iza kojeg stoje konkretni rezultati, čovjeku koji je podjednako posvećen svojoj obitelji i brizi za širu zajednicu. U Konjščini, koja je ujedno lider po povlačenju novca iz fondova EU, je načelnik od 2009. godine.
Koje su vam glavne smjernice strategije razvoja do 2020. godine?
Glavne smjernice razvoja su nam turizam, razvoj poljoprivredne proizvodnje, razvoj industrije temeljene na zbrinjavanju i uporabi komunalnog i biootpada i razvoj civilnog društva. Sve su zajedno kompatibilne. Naime, razvoj turizma diktira povećanje proizvodnje na OPG-ima koji osiguravaju potrebne sirovine za pripremu jela i pića. Nužno je osigurati brendiranje te plasman njihovih proizvoda putem velikih trgovinskih lanaca i obogaćivanjem turističke ponude. Za razvoj gospodarstva ključan je potencijal općinske komunalne tvrtke Komunalac i postojeće elektrane kako bi se uz izgradnju toplane s energanom riješio problem komunalnog otpada za cijeli sjeverozapad Hrvatske. Njenim puštanjem u pogon, u gospodarskoj zoni Jertovec, osigurat će se grijanje plastenika i staklenika namijenjenih ekološkoj proizvodnji hrane.
Koje biste razvojne projekte posebno istaknuli?
U tijeku je realizacija izgradnje tržnice za koju je već ishođena građevinska dozvola. Projekt je “težak” oko 3,5 milijuna kuna i njegovim završetkom dobit ćemo tržnicu sposobnu da postane generator razvoja poljoprivredne proizvodnje. Predstoji nam i uređenje središnjeg trga, za što će se osigurati više od tri milijuna kuna. Inače, glavni projekt za ovu godinu je rekonstrukcija i proširenje dječjeg vrtića. Imamo svu potrebnu dokumentaciju spremnu za prijavu na natječaje EU fondova. Na natječaju Ministarstva kulture dobili smo 400 tisuća kuna za uređenje stare škole i otvaranje galerije te sto tisuća kuna za projektiranje etnosela uz Stari grad. Nikada ne žalim vrijeme i energiju potrebnu za vrednovanje naše kulturno – povijesne baštine i rezultati su vidljivi.
Značajne investicije imali ste i u uređenju prometne i komunalne infrastrukture. O kojim je iznosima riječ?
Za uređenje i modernizaciju nerazvrstanih cesta i putova osigurali smo 120 tisuća kuna od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te 120 tisuća kuna od Ministarstva graditeljstva. Asfaltiramo 12 dionica na cijelom području općine u vrijednosti 750 tisuća kuna. Puno se radi i na uređenju, modernizaciji i projektiranju nerazvrstanih cesta. Samo lani je za radove utrošeno 600 tisuća kuna, a ove godine više od milijun kuna. Uz to, trenutno završavamo kanalizaciju u Vulovcu i vodoopskrbu na području zaseoka Šavorići u vrijednosti 750 tisuća kuna, koja se financira novcem Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda. Time će i zadnja domaćinstva na području Općine dobiti pitku vodu.
Zalažete se i za bolju prometnu povezanost?
O tome nikada nisam dvojio. Smatram da su za naš kraj prioritetne prometnice poput brze ceste koja se pruža smjerom od Zaboka do Novog Marofa. Primjerice, za općinu Konjščina spojna cesta Zlatar Bistrica – Konjščina – Novi Marof, ključna je zbog komunikacije prema Zaboku, Krapini, susjednoj Sloveniji te za razvoj gospodarskih i poduzetničkih zona. Samo na području općine Konjščina uređene su četiri gospodarske zone koje imaju potencijal, ali stagniraju upravo radi prometne izoliranosti. Za izgradnju te ceste te udoban i siguran put svima koji pohode svetište u Mariji Bistrici, gradonačelnici i načelnici iz redova HDZ-a na županijskoj razini se zalažu od 2001. godine.
Uspješnost u privlačenju novca iz proračuna EU i transparentnost u superlativima su ocijenila i dva Instituta?
Institut za javne financije temeljem rezultata istraživanja proračunske transparentnosti svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica Konjščini je dodijelio solidnu četvorku. Za čistu “peticu“ moramo se još malo potruditi, ali je i ovo zaista veliko priznanje jer smo se svrstali u vrh transparentnih općina. Široj javnosti manje je poznato da je naša općina i pravi “magnet“ za povlačenje novca iz fondova EU. To je, pak, potvrdilo izvješće Instituta javnih financija u kojem stoji da smo u razdoblju 2011 – 2015. godine na šestom mjestu u Hrvatskoj i nalazimo među nevjerojatno niskih 15 posto općina koje su uopće povukle novac iz EU.
Poznati ste i po zalaganju za očuvanje općina kojim prijeti gašenje, uz primjenu potpune fiskalne decentralizacije. Kako to ostvariti?
Svjestan sam da borba za povećanje prihoda općina i gradova neće biti laka, kao ni poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja. Smatram da je nužno parafiskalne namete i ostala davanja svesti u realne okvire kako bi našim poduzetnicima i obrtnicima ostajalo više obrtnih sredstava za daljnje investicije.
Kako biste ocijenili dosadašnje zagorske saborske zastupnike?
Nažalost, godinama su žitelji tri najsjevernije županije “slušali“ svoje zastupnike u Saboru, ali su ih rijetko čuli i njihov rad sveden je na puko statiranje. Pokazalo se da za razliku od Konjščine, nemaju sve lokalne samouprave razvijen “know-how“. Na našem primjeru mogu mnogo naučiti jer smo između ostalog dokazali da imamo i rješenje za oporabu te trajno zbrinjavanje komunalnog, pa i infektivnog otpada. Uvjeren sam kako ćemo za realizaciju tog kapitalnog projekta, pronaći partnere u sve tri najsjevernije županije.
Po drugi put ste među kandidatima na listi HDZ-a za ulazak u Sabor. Kako gledate na to da svi obećavaju oprost dugova?
Iako smatram da svatko mora svoj dug platiti, znam da ima i onih ljudi ili pak tvrtki, koji nisu svojom krivnjom dovedeni u takvu situaciju. Svakom dužniku treba prilaziti individualno s puno pažnje jer imamo negativna iskustva iz proteklog razdoblja. Sjetite se samo ministra Linića i predstečajnih nagodbi koje su se na kraju pretvorile u ozakonjenu pljačku koja je naštetila gospodarstvu i državnom proračunu. Dugovi koji su tako otpisivani vlasnicima pojedinih tvrtki, omogućili su im život u skupim stanovima, te da se danas bez imalo srama voze u najskupljim automobilima i jahtama. Istovremeno, njihovi bivši i sadašnji zaposlenici rade za minimalnu nadnicu od 2600 kuna ili su blokirani i nemaju ni za kruh. Na njih nije zaboravio HDZ, koji im, ako formira Vladu na čelu s Andrejom Plenkovićem, namjerava omogućiti otpis duga prema državi.
Vjerujete li da Andrej Plenković može postati premijer?
Kad znamo da je SDP-ova Vlada bila šesta najgora od 144 mjerene, i laiku je jasno da je Hrvatskoj potreban premijer poput Plenkovića, koji je i moj osobni izbor. Uvjeren sam da ga većina birača prepoznaje kao osobu koja iskreno zagovara vjerodostojan , ambiciozan i razvojan program, koji je istovremeno socijalan. Plenković je donio puno novoga i pozitivnog u hrvatsku politiku od trenutka kada je imenovan predsjednikom HDZ-a. Izuzetno dobro barata činjenicama, pristupačan je, razumije probleme svih ljudi i iza sebe nema nikakvih “repova“.
Imate i obitelj, što oni kažu na mogućnost da postanete saborskim zastupnikom?
Vjerujte mi da ne bih ulazio u politiku i postao kandidatom na prijevremenim izborima da nemam podršku najprije svoje obitelji, a onda i prijatelja. Moja supruga, kći, sinovi i sva ostala rodbina su ponosni činjenicom da imam veliku šansu postati zastupnikom u Saboru. To od mene traži jedan potpuno novi vid odgovornosti, veću od one koju sam imao radeći u Straži Hrvatskog sabora. Breme je to, koje ću, vjerujem, znati i moći nositi.