Pčelarska obitelj Curiš

Hrvatice “poludjele” za proizvodima po tajnoj recepturi iz Novog Zelanda koje koristi i engleska kraljevska obitelj

Objavljeno: 22.08.2016. mladenmandic

Obitelj Curiš iz Krapina Sela pokraj Konjščine, već se 38 godina bavi pčelarstvom, a punih 28 godina skupljanjem pčelinjeg otrova od kojeg rade kreme i to po tajnoj recepturi koju su kupili u Novom Zelandu. Inače ovakve kreme na bazi pčelinjeg otrova, koristi i engleska kraljevska obitelj.

Telefoni neprestano zvone

Posjetivši ih u njihovom domu, telefoni s narudžbama su im neprestano zvonili. Radi se o kremama sa zagorskim prirodnim botoksom koje će vam ispeglati i poravnati kožu, čija je cijena od 70 do stotinjak kuna, za kojom su Hrvatice naprosto poludjele. No, kreme sve više za njegu svoje kože naručuju i muškarci.
– Pčelinji otrov pojačava proizvodnju kolagena ispod kože i tako se koža ravna i zateže – rekli su nam otac i sin istog imena i prezimena – Ivan Curiš.
Stariji Curiš sa suprugom Amalijom, posao s kremama od pčelinjeg otrova započeo je još 1988. godine i tada je to registrirao kao kućnu radinost, no zainteresiranost klijenata za njegove krema bila je sve veća, pa je kasnije registrirao i OPG “Sretna pčela”, a na kraju njegov sin Ivan i poduzeće Beeven, pomoću kojeg će plasirati svoje proizvode od pčelinjeg otrova na hrvatsko, ali i šire europsko tržište.

Tri vrste krema

Sin Ivan rekao je kako uz domaći med s oznakom “sto posto zagorsko” proizvode tri vrste krema – hidratantnu kremu za lice, masnu kremu za bolesti kože te pčelinji otrov šireg spektra djelovanja. Kao jedini proizvođači botex krema u Europi ovih dana proširuju svoje kapacitete te se nadaju da će već u rujnu moći zaposliti desetak ljudi, a osim prodajom na kućnom pragu i poštom, počet će raditi kreme i za velike trgovačke lance poput DM-a. U svom dvorištu obitelj Curiš danas ima 120 košnica od kojih danas osim meda specijalnim napravama za skupljanje pčelinjeg otrova, tijekom cijele godine uspiju prikupiti od pola kilograma, a za najboljih godina najviše do kilogram pčelinjeg otrova. Stoga su pčelinji otrov prisiljeni kupovati, no nažalost, unatoč visokoj cijeni malo koji pčelar se time želi baviti.
– U Zagorju nitko ne želi raditi taj posao i otrov uglavnom kupujemo u Slavoniji, a skorim povećanjem proizvodnje, bit ćemo prisiljeni pčelinji otrov i uvoziti – rekli su nam otac i sin Curiš.


Cijena kilograma pčelinjeg otrova od 17 do 25 tisuća eura

Unatoč tome što se cijena pčelinjeg otrova kreće po kilogramu od 17 do čak 25 tisuća eura, odnosno od 17 do 25 eura po gramu, Ivan Curiš stariji rekao nam je kako se malo koji pčelar u Hrvatskoj odlučuje za njegovo skupljanje.

– U optimalnim uvjetima od 130 pčelinjih zajednica, odnosno košnice, može se od proljeća do početka jeseni prikupiti oko kilogram pčelinjeg otrova. No, taj posao zahtjeva svakodnevno prisustvo među pčelama i to po osam do devet sati dnevno. Stoga si unatoč velikoj zaradi, svaki pčelar radije bira neki drugi, manje zahtjevni posao. Ako ima zainteresiranih – tražim kooperante. Bilo bi mi drago i da se javi netko iz Zagorja – rekao nam je Ivan Curiš.


Skupljanjem pčelinjeg otrova, bit će i više meda, a nema ni bolesti

Iskusni pčelar Ivan Curiš objasnio nam je da pčela svakog dana 12 puta izađe i uđe u košnicu te da bi se pomoću posebnih ploča za prikupljanje prikupila većina njihova otrova, potrebno je pored košnica provesti cijeli dan.

– Postoje dvije vrste pčela – zimske i ljetne. Zimske žive od rujna do ožujka, odnosno šest do sedam mjeseci, a ljetne svega tri tjedna. Budući da se po zimi ne može skupljati otrov, to moramo obavljati od ožujka do rujna. Svaki dan tijekom tih ljetnih mjeseci u jednoj košnici koja broji između 40 i 60 tisuća pčela, ugine između 1500 i 2000 pčela. Stoga svi koji se žele ozbiljnije baviti skupljanjem pčelinjeg otrova, moraju pored košnica biti svaki dan, osim kad pada kiša i otrov se ne može skupljati – rekao je Curiš dodavši na kraju i kako se skupljanjem otrova, zbog povećane temperature u košnicama sprječava širenje pčelinje bolesti varoe, a i sama pčela ispustivši svoj otrov na pločama, oslobađa svoje kapacitete i može donijeti puno više nektara, pa se povećava i proizvodnja meda po košnici.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba