Udruga “Naš zavičaj”

Izrađujući slamnate krovove, čuvaju staru zagorsku tradiciju i u Zagorje nastoje privući turiste

Objavljeno: 16.06.2016. Jelena Jazbec

Zagorske hiže nekada su krasili slamnati krovovi, ali suvremeni materijali potisnuli su u zaborav taj, mogli bismo reći, umjetnički rad, koji danas ima veliku kulturnu i povijesnu vrijednost.
Da bi očuvali od propadanja i zaborava tradicijsko pokrivanje kuća te gospodarskih i drugih objekata, Udruga “Naš zavičaj” iz Velike Vesi pokraj Krapine prije šest je godina pokrenula inicijativu za edukaciju budućih krovopokrivača slamnatih krovova.

Projekt “škop”

Sama udruga osnovana je 2008. godine, od strane entuzijasta Jasne i Stjepana Šalamona iz Velike Vesi te Marija Benci iz Globočeca pokraj Marije Bistrice, koji su, zajedno s još 50-ak članova, svoje slobodno vrijeme odlučili posvetiti razvoju i očuvanju bogate kulturne baštine Hrvatskog zagorja, te tradicijskih običaja. Među brojnim aktivnostima i manifestacijama u organizaciji udruge, nalaze se žetvena svečanost, peročeha i lupitva, odnosno, prikaz poslova naših starih, koje se nastoji spasiti od zaborava. Posebna aktivnost su i prethodno spomenute edukacije za krovopokrivače slamnatih krovova, tzv. projekt “škop”.
– Na prvoj četverodnevnoj edukaciji, koja je održana prije šest godina na području Marije Bistrice, svoje prve korake u izradi slamnatog krova 14-ero polaznika napravilo je uz pomoć majstora s područja Međimurja, koji je tu vještinu naučio u Sloveniji. Do danas, udruga je organizirala više skupnih ili pojedinačnih edukativnih radionica, na kojima je do sada sudjelovalo oko 25 osoba – otkrio nam je Stjepan Šalamon, koji ističe kako nisu svi jednako uspješno savladali vještinu. Naime, za dobrog krovopokrivača potrebna je ljubav, ustrajnost, upornost, mudrost, odricanje, organizacijska sposobnost i velika želja za bavljenje tom vještinom. Također, osoba mora biti fizički spremna za rad na visini, ali i na visokim temperaturama, jer se slamnati krov mora raditi po suhom vremenu, a i žetva i priprema slame odvijaju se tijekom srpnja i kolovoza.
– Najveći problem u izradi slamnatog krova upravo je slama, odnosno škop, jer je proces njegova nastanka dugotrajan, a ovisi o vremenskim prilikama. Proces započinje jesenskom sjetvom raženog sjemena bez prihrane umjetnim gnojivima ili uz opreznu, minimalnu prihranu s malim ili nikakvim postotkom dušika, i to iz razloga da stabljika raži u fazi rasta i dozrijevanja zbog “bogatog tla” ne polegne na tlo te postane potpuno neupotrebljiva za izradu slamnatog krova. Žetva se mora obaviti ručno ili uz uporabu zastarjele kosilice. Zbog samog postupka dobivanja slame, ona se prodaje po kilogramu težine i otprilike je skuplja u odnosu na zrno raži četiri puta. No, unatoč dobroj cijeni, gotovo nitko na području Krapinsko – zagorske županije ne želi je proizvoditi jer iziskuje puno ljudskog rada – ističe Šalamon.

Obnova “Gupčeve hiže”

Slamnati krov uz održavanje svakih 10-ak godina može trajati i više od 30 godina, a njegova cijena ovisi o debljini slamnatog pokrova, odnosno, o količini utrošene slame.
U projekt “škop”, kako ističe Šalamon, članovi udruge krenuli su prvenstveno zbog turističkog potencijala koji vide u njemu, pa su do sada uglavnom izrađivali slamnate krovove za turističke objekte, poput sjenica za pružanje ugostiteljskih usluga u Kozjaku u Svetom Križu Začretju, ili štandova Turističke zajednice Krapinsko – zagorske županije. Njihov najpoznatiji projekt je obnova krova “Gupčeve hiže” u mjestu Hižakovec, na području Gornje Stubice.
– Slamnati krovovi uglavnom se stavljaju na objekte koji službe u turističke svrhe jer je to jedna od posebnih atrakcija, tim više što je opće poznato kako je ova vještina pred izumiranjem. Mišljenja smo da bi na području Hrvatskog zagorja trebalo poduzeti posebne napore da se na što više objekata stave slamnati pokrov jer to je dio naše tradicije i dio našeg kulturnog identiteta, što ne bismo smjeli zaboraviti – zaključuje Šalamon.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba